Bivši britanski general Sir Richard Shirreff upozorio je da Europa ima manje od dvije godine da se pripremi za mogući rat s Rusijom. Kako navodi Shirreff, povlačenje američke vojne potpore Ukrajini pod vodstvom Donalda Trumpa, kao i prijetnje invazijom na NATO saveznike, mijenjaju sigurnosnu ravnotežu u Europi i povećavaju rizik od eskalacije sukoba.
"Što je SAD manje pouzdan saveznik, to je Europa ranjivija na rusku agresiju," tvrdi Shirreff, koji je nekada bio zamjenik vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga NATO-a u Europi. Prema njegovim riječima, primirje koje Trump nameće Ukrajini neće donijeti mir, već će samo dati Rusiji vremena za novu ofenzivu, piše Metro.
Scenarij ruskog napada na Baltik
Shirreff iznosi pesimističnu prognozu: ruski tenkovi mogli bi prijeći granicu Estonije i Latvije unutar dvije godine.
"Za četiri sata već bi bili pred glavnim gradom Estonije, Tallinnom," piše bivši general. Britanske snage predvodile bi obranu NATO-a u Baltiku, ali bi bile nadjačane. U konačnici, kako predviđa Shirreff, Velika Britanija i njezini europski saveznici – Njemačka, Francuska i Italija – morali bi formalno objaviti rat Rusiji.
No, istovremeno upozorava da je NATO posljednjih godina sve podijeljeniji, djelomično zbog ruskog utjecaja kroz financiranje političkih pokreta i širenje dezinformacija.
Nuklearni sukob i mogući kolaps Rusije?
Shirreffov najdramatičniji scenarij uključuje potencijalni nuklearni sukob. On predviđa da bi bivši boksač i aktualni gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko, mogao postati novi predsjednik Ukrajine i odlučiti naoružati zemlju nuklearnim oružjem.
Prema Shirreffu, Ukrajina bi tada mogla izvršiti nuklearni napad na Rusiju, što bi izazvalo ultranacionalistički puč u Moskvi i potencijalni raspad zemlje.
Europa povećava vojnu potrošnju
Uoči mogućeg sukoba, europske zemlje ubrzano povećavaju izdvajanja za obranu. Velika Britanija planira dodatnih 13,4 milijarde funti godišnje za vojsku od 2027. godine, a Europska komisija najavila je do 674 milijarde funti za naoružavanje Ukrajine i EU-a.
Poljska planira potrošiti 4,7 posto svog BDP-a na obranu, dok će Francuska povećati vojni proračun na 57 milijardi funti godišnje do 2030. godine. Čak i Njemačka, koja je dosad bila oprezna u povećanju vojne potrošnje, razmatra ukidanje proračunskih ograničenja kako bi financirala obranu.
No, dok Europa ulaže goleme svote u vojnu pripremu, Shirreff upozorava - možda smo već zakasnili.
POGLEDAJTE VIDEO: Razmjena zarobljenika Ukrajine i Rusije: 'Jako su nas mučili, neki nisu preživjeli…'
