Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu se obratio naciji, a u svojem je obraćanju proglasio djelomičnu mobilizaciju. Putin se u svom unaprijed snimljenom obraćanju, a koje je prvotno trebalo biti emitirano u utorak navečer obratio i Zapadu, kojem je poručio da će napraviti sve da zaštiti teritorijalni integritet Rusije, a ako treba, da će posegnuti i za opasnim oružjem.
U studiju Net.hr-a gostovao je vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović, koji je komentirao novonastalu situaciju. Uvodno se Vidmarović osvrnuo na djelomičnu mobilizaciju koju je Putin proglasio. Na pitanje znači li to da ruska vojska ima problema na terenu, Vidmarović kaže da je to definitivno znak da stvari ne stoje onako kako bi trebale.
"Prevelika je ta linija fronte, preko 1000 kilometara, i premalo je ljudi. Zapravo, slabo je posložena logistika", kazao je Vidmarović, dodajući da je s jedne strane oko 200-tinjak tisuća vojnika, dok je s druge strane oko milijun vojnika te da Putin nije očekivao da će se tako brzo razvijati otpor Ukrajinaca.
Vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović
Korištenje nuklearnog oružja nije nemoguće
"Imate veliki nerazmjere - s jedne strane ljude koji su strahovito motivirani da obrane svoju zemlju, a s druge strane za tako dugačku frontu imate premalo ljudi", kaže, dodajući da je Putin jednostavno morao napraviti taj korak.
Na pitanje zašto djelomična, a ne opća mobilizacija, Vidmarović kaže da je opća mobilizacija signal da baš sve ide loše te da bi se u tom slučaju morao objaviti rat. "Ovo nije rat, ovo je specijalna vojna operacija kako Putin kaže. Opća mobilizacija podrazumijeva dizanje na noge oko 20-25 milijuna ljudi. Koji to ruski proračun sada može podnijeti? Opća mobilizacija bi kompletno uplašila rusko društvo i to bi bio veliki šok, stanje kakvo nikada nije bilo. Kakva bi to egzistencijalna prijetnja bila da moraš mobilizirati 20 milijuna ljudi?", kaže, dodajući da je to za vrijeme 2. svjetskog rata bilo logično.
Komentirao je i informacije da su brojni Rusi napustili zemlju nakon proglašenja mobilizacije. Na pitanje može li nezadovoljstvo koje se već sada neko vrijeme gomila među Rusima srušiti Putinov režim, Vidmarović kaže da ne zbog toga što je represivan aparat prejak.
"Drugi je razlog, ono što vidimo, zapravo je jako mali sloj Rusa. Ova "bježanija" kako ste rekli, to je onaj dio Rusa koji imaju sredstva, koji imaju putovnice, a velik dio Rusa nemaju to. Letovi su jedan segment, vidimo da ima i na graničnim prijelazima dosta onih koji odlaze, ali to su oni Rusi koji žive u gradovima i mjestima pored tih zemalja, poznaju infrastrukturu, često idu tamo i za njih to nije nešto ekstra teško, odnosno to nije neka migracija. Ruska policija je počela zabranjivati odlazak muškaraca u dobi od 18 do 60 godina. Ovo je bio prvotni val dok se ruski sustav nije snašao, ali sada se sustav poslaguje. Dosta brzo će biti napravljeno da neće moći nitko napustiti Rusiju", kazao je.
Vidmarović se osvrnuo i na Putinovu prijetnju Zapadu, u kojoj je ruski predsjednik kazao da je spreman koristiti i puno opasnije oružje ako bude potrebno. Pojasnio da Putin nije prijetio oružjem za masovno uništenje, već su to kasnije zapadni mediji dodali.
"On je rekao da Zapad prijeti Rusiji oružjem za masovno uništenje, onda je rekao "i mi imamo sredstva uništavanja". I da ne blefira", pojašnjava Vidmarović. "Što se tiče nuklearnog oružja, to je veliki problem, jer je sasvim moguće da će to biti. Ali treba se sve posložiti – scenarij kada se to oružje koristi je strahovito malo i specifično. Imate dio koji je propisan u ruskoj nuklearnoj doktrini, a ovo o čemu se danas priča je napad taktičkim nuklearnim oružjem, to je oružje slabog intenziteta, 3,4,5, kilo tona, koje je zapravo beskorisno za uništavanje vojne infrastrukture, jer je preslabo za tako veliku zemlju. Vi ne možete s jednom bojevom glavom uništiti nešto jako puno", kaže analitičar.
"Postavlja se pitanje zašto koristiti to oružje slabog intenziteta, ako iste te ciljeve možete postići s konvencionalnim naoružanjem? Stvar je u tome da je strahovito veliki psihološki učinak u svemu tome. Ako vi iskoristite to nuklearno oružje, čak i slabog intenziteta, šaljete snažan signal koji može zastrašiti i preplašiti. To je veliki šok, s ciljem deeskalacije. Kada radite to, pokušavate pokazati protivniku, pokušavate ga upozoriti da se povuče. Ali je ono zapravo apsolutno beskorisno. Trebate imati neku dovoljno značajnu kritičnu vojnu bazu ili nekakvo čvorište ili veliko skladište naoružanja da ga izbombardirate. I tako ne možete preokrenuti rat", govori.
Nekoliko je slučajeva, pojašnjava Vidmarović, kada bi on to mogao iskoristiti. "On bi mogao to iskoristiti u onom slučaju ako će gubiti tlo pod nogama, ako će biti stjeran u kut i ako će prijetiti poraz te vojne operacije, ako će doći do situacije kompletnog kraha svih njegovih ideja, nada i očekivanja i kada će već Ukrajinci biti na ruskoj granici, a možda i prijeći. U tom slučaju bi se moglo razmotriti korištenje takvog oružja slabog intenziteta", rekao je Branimir Vidmarović.
Nikada gori odnosi
Vidmarović se osvrnuo i na međunarodne odnose između Zapada i Rusije, za koje kaže da su na najnižoj točki ikada u povijesti, daleko goroj nego u hladnom ratu. "Postoji veliki emotivni naboj, svi se vode vrijednostima, svi su strahovito principijelni i voljni dalje eskalirati", pojašnjava nam ovaj stručnjak, dodajući da gotovo da nema vojne komunikacije. Pojasnio je kako su za vrijeme Hladnog rata bila poznata pravila igre, dok sada toga nema.
"Ovo je sada za međunarodne odnose velika prekretnica gdje se Rusija i Zapad odvajaju, a na račun toga profitira globalni jug", kaže, dodajući da su to zemlje globalnog juga koje se distanciraju od sukoba te koje shvaćaju da im je važno partnerstvo i s jednom i s drugom stranom.
U tim novim međunarodnom odnosima, kaže Vidmarović, gubi Rusija, za koju kaže da će za 10,20 godina u tome biti pasivni promatrač. "Kina, Indija, Turska, Saudijska Arabija, Brazil, Južna Afrika, čak i Iran, to su zemlje koje će definirati dalje kako i što. Čak i Izrael u svemu tome", kaže.
Vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović gostovao je u studiju Net.hr-a
"Definiranje nove svjetske diktature moći je na tim zemljama", dodaje. Na pitanje kakav bi stav o svemu trebale zauzeti Njemačka i Francuska, Vidmarović kaže da su to dvije najveće zemlje EU-a i imaju najveću odgovornost.
"Francuska i Njemačka gledaju dugoročno i pokušavaju izbalansirati nešto. No pritisak je velik, neće im to uspjeti i taj stav koji bi one trebale zauzeti je opći stav koji vlada čitavom EU – podrška i dalje Ukrajini, podrška oružjem", pojašnjava Vidmarović, dodajući da nitko nije definirao koliko svaka zemlja treba dati oružja.
Što je još rekao o tome zašto Njemačka trenutno ne želi Ukrajini dati tenkove, ruskoj mržnji prema Velikoj Britaniji, "prijateljskim" zemljama koje bi mogle biti mirotvorci u ovoj situaciji, pogledajte u cijelom intervjuu.
