Prvi ljudi Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, njegov predsjednik Carmel Agius i glavni tužitelj Serge Brammertz, zaključili su u srijedu na sjednici Vijeća sigurnosti u New Yorku posvećenoj radu ICTY-ija da je taj sud u 24 godine rada ostvario svoju misiju progona pojedinaca odgovornih za ratne zločine, a tu je ocjenu potvrdila i većina članica Vijeća sigurnosti UN-a.
Uspostava ICTY-a bila je jedan od najponosnijih trenutaka međunarodne zajednice, kazao je Agius ističući da danas s ponosom može reći: "Ispunili smo misiju".
Posljednji predsjednik Haškog suda, podnoseći završni izvještaj o radu ICTY-a, rekao je da je sud nepristrano, neovisno i učinkovito donosio presude pojedincima a ne narodima ili vladama.
Agius je istaknuo da zatvaranjem Haškog suda ne završava posao na progonu odgovornih za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.
"Veliki broj zločina tek treba procesuirati pred nacionalnim pravosuđima, a tisuće žrtava još vapi za pravdom", kazao je Agius i pozvao međunarodnu zajednicu da podrži te napore. "Odsustvo rata ne znači mir, posebno u BiH" poručio je posljednji predsjednik ICTY-a.
Agius je poručio i da je Haški sud svojim pravnim normama primjerice u slučaju tretiranja silovanja "izmijenio krajolik međunarodnog prava".
Osvrnuvši se na samoubojstvo generala Slobodana Praljka protekle srijede pri izricanju presude kazao je kako je to što se dogodilo bilo vrlo nesretno, ali da ne smije zasjeniti nasljeđe i presude koje je donio Haški sud. Upozorio je da se neki pokušavaju eksploatirati taj slučaj i da se to ne smije dozvoliti.
Brammertz: 'U regiji osuđene ratne zločince smatra se junacima i nema volje za prihvaćanje odgovornosti za ratne zločine'
Glavni haški tužitelj ocijenio je kako reakcije na presude Ratku Mladiću i bosanskohercegovačkim Hrvatima pokazuju da "previše ljudi" osuđene ratne zločince smatra junacima i da na prostoru bivše Jugoslavije nema volje da se prihvati odgovornost za ratne zločine iz ratova 1990-tih.
Haški sud donio je 22. studenog osuđujuću presudu vojnom vođi
bosanskih Srba Ratku Mladiću, a 29. studenog šestorici vojnih i
političkih čelnika Hrvata u BiH. Obje presude izazvala su žestoke
reakcije u Srbiji i u Hrvatskoj u većinski srpskim i hrvatskim
dijelovima BiH, a UN-ov sud proglašavan je nepravednim i
političkim.
"Događaji u posljednja dva tjedna pokazuju da mnogi osuđene ratne
zločince smatraju junacima, dok se žrtve i preživjeli
ignoriraju", rekao je Brammertz na sjednici Vijeća sigurnosti
UN-a.
Dodao je da u regiji "još nema volje da se prihvati odgovornost za zločine i da se krene naprijed, posebno među političkim vodstvima".
"Nažalost, previše ljudi sluša ratne zločince koji se kriju iza kolektivne odgovornosti i tvrde da je cijeli narod kriv ako se njih proglasi krivim", rekao je tužitelj na sjednici posvećenoj radu ICTY-a koji se zatvara 31. prosinca.
Brammertz je ponovio da se njegov ured oduvijek vodio individualnom krivljom, činjenicom da zločine nisu počinili narodi, nego pojedinci, uključujući njihove političke i vojne lidere.
"Nijedan narod nije odgovoran za ratni zločin, krivnja je isključivo na pojedincu", ustvrdio je.
Po njegovim riječima, sami rezultati ICTY-a neće dovesti do pomirenja u regiji u kojoj brojni zločinci još nisu osuđeni i mnoge žrtve još čekaju pravdu.
Haški sud krajem godine prestaje s radom a njegov nedovršeni posao preuzima Mehanizam za međunarodne kaznene sudove. Predsjednik toga suda Theodor Meron ocijenio je da je ICTY predstavljao "istinski iznimnu prekretnicu u međunarodnoj pravdi".
Podsjećajući da je osnivanje suda prije 24 godine bilo praćeno sumnjama od toga hoće li osigurati uhićenja do toga hoće li zaživjeti i osigurati da krivci odgovaraju, Meron je kazao kako je nadmašio i najoptimističnija očekivanja i ojačao same temelje međunarodnog humanitarnog prava.
Članice Vijeća pozvale nacionalna pravosuđa da preuzmu progon počinitelja zločina
U raspravi nakon podnošenja završnih izvješća o 24-godišnjem radu Haškog suda zamjenica američke veleposlanice pri UN-u Michele Sison istaknula je da je nasljeđe ICTY-ija od najvećeg značaja jer predstavlja "depolitizirani zapis o zločinima" u bivšoj Jugoslaviji.
Pozdravila je presudu bivšem zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću i pozvala je sve zemlje u regiji da "poštuju presude suda" te da procesuiraju odgovorne za preostale zločine.
Posebno je pozvala Srbiju da ispuni svoje obveze i izruči osobe koje su u predmetu "Šešelj" optužene za nepoštivanje suda, a taj je poziv ponovilo još nekoliko zemalja.
Britanska predstavnica poručila je da je ICTY osigurao da počinitelji ne mogu izbjeći pravdi i da se ne mogu izvući bez obzira na to koliko su moćni. Sud je ispunio svoj mandat da pred lice pravde dovede odgovorne i uvede mir u regiji kojoj je mir prije 20 god bio samo želja.
Predstavnica Francuske poručila je da Haški sud zatvara rad nakon što je osudio 161 osobu i dokazao da je moguće privesti pravde ratne zločince, bez obzira na njihovu moć. Haški sud je utvrdio činjenice i utvrdio odgovornost ratnih zločinaca te omogućio da se čuje glas žrtava.
Predstavnik Rusije istaknuo je kako 24 godine kasnije sa žaljenjem može reći da sud nije ispunio svoju zadaću. Ocijenio je da je rad suda bio politiziran i antisrpski.
U raspravi su predstavnici članica Vijeća sigurnosti odali priznanje radu Haškog suda, njegovu doprinosu međunarodnom pravu i isticali važnost toga da nacionalni sudovi nastave procesuirati odgovorne kako bi se postiglo pomirenje u regiji.
Dio članica izrazio je zabrinutost zbog toga što se na prostoru bivše Jugoslavije i dalje poriču zločini i ne priznaju presude.
Srbijanska ministrica pravde Nela Kuburović poručila je da se ne prepoznaje srbijanska suradnja s Haškim sudom i da je se zbog toga nepravedno kritizira i optužuje za nesuradnju s ICTY-ijem. Kuburović je rekla da je nerazmjerno velik broj Srba optuženih pred ICTY-ijem i osuđen i da su samo Srbi osuđeni na doživotne kazne zatvora.
"To govori o selektivnoj pravdi suda", poručila je.
Kuburović je kazala kako će Srbija nastaviti procesuirati ratne zločine te se nada da će to činiti i druge zemlje.
