Europska javnost i mediji s velikom su pozornošću i osjetljivošću reagirali na ubojstvo dvojice Šveđana u Bruxellesu u ponedjeljak navečer. Njih dvojicu, koji su kao navijači došli u Bruxelles na nogometnu utakmicu Švedske i Belgije, na ulici je ubio 45-godišnji Abdeslam Lassoued. On se, navodno, deklamirao kao pripadnik terorističke organizacije Islamska država (IS), a belgijskoj je policiji od ranije bio poznat zbog radikalnih aktivnosti.
Stoga je zločin okarakteiriziran kao teroristički čin, a podsjetio je i na pomalo zaboravljenu zloglasnu Islamsku državu, odgovornu za krvavi val terorističkih napada koji je Europu zapljusnuo od 2015. do 2017. godine. Bilo je to vrijeme golemog migrantskog vala iz Azije i Afrike prema Europi, također i vrijeme kada je građanski rat u Siriji bio na vrhuncu, kao što je na vrhuncu moći tada bila i Islamska država (IS), samoproglašeni kalifat na područjima Iraka i Sirije. IS je u to vrijeme preuzeo teroristički primat od Al Kaide.
Krvavi val terorizma od 2015. do 2017.
Podsjetimo da je tadašnji val terorizma u Europi započeo 7. siječnja 2015. napadom na redakciju satiričnog lista Charlie Hebdo u Parizu, gdje je ubijeno 17 ljudi, a za što je odgovornost preuzela Al Kaida. Nastavilo se najvećim i najkrvavijim napadom u tom valu, 13. studenoga 2015. također u Parizu, koordiniranim napadima u noćnom klubu Bataclan i na još nekoliko mjesta u gradu, u kojima je skupina IS-ovih džihadista ubila čak 130 ljudi. Sljedeće godine slijedili su veliki napadi u Istanbulu gdje se bombaš-samoubojica raznio među skupinom njemačkih turista ubivši 12 ljudi - i u Bruxellesu gdje je u koordiniranim napadima u zračnoj luci i na postaji podzemne željeznice ubijeno 32 ljudi. U Nici, na francuski državni praznik 14. srpnja, jedan je pristaša IS-a kamionom gazeći sve pred sobom na tamošnjoj promenadi usmrtio 86 ljudi. Na sličan način, iste godine je u Berlinu, na božićnom sajmu, također jedan pristaša IS-a nasmrt pregazio 12 ljudi. U svibnju 2017. u dvorani u Manchesteru, na koncertu pop-zvijezde Ariane Grande, bombaš samoubojica raznio je sebe i 22 ljudi. A u kolovozu te godine, napadač je usmrtio 13 ljudi gazivši ih kombijem na uvijek krcatoj šetnici La Rambla u Barceloni.
Bilo je nakon toga još terorističkih napada u europskom gradovima, ali mnogo manje nego u tom dvogodišnjem razdoblju. Stručnjaci smatraju da je razlog tomu propast džihadističkih uporišta na Bliskom istoku i gubitak moći IS-a i Al Kaide.
Značajno manji broj terorističkih napada
Iako je navodno bio pripadnik ili pristaša IS-a, a možda tek samo inspiriran njenom radikalno islamističkom ideologijom, napadač koji je u ponedjeljak navečer u Bruxellesu ubio dvojicu Šveđana vjerojatno je djelovao kao 'vuk samotnjak'. Općenito, teroristički su napadi u Europi proteklih godina bili malobrojni i nisu, ma koliko to grubo zvučalo, ostavljali puno žrtava. Velikih, organiziranih i koordiniranih napada poput onoga u Parizu u studenome 2015. ili u Bruxellesu u ožujku 2016. godine, otada praktički nije bilo.
U ljetos objavljenom godišnjem izvješću Europola za 2022. godinu stoji da je lani na teritoriju EU-a ukupno bilo zabilježeno 28 terorističkih napada (i uspjelih i neuspjelih i spriječenih), a od 16 izvršenih čak 13 su okarakterizirani kao ljevičarski i anarhistički terorizam, jedan kao desničarski, a tek dva kao džihadistički. Godinu dana ranije terorističkih napada bilo je još manje - 18. Broj terorističkih napada s džihadističkim predznakom značajno je smanjen proteklih godina.
"U EU-u, pripadnost određenim skupinama kao što su IS i Al-Qaeda, postaje sve manje istaknuta među pristašama džihadizma. Godine 2022. nekoliko je država članica izvijestilo da osumnjičenici za džihadizam prikupljaju i šire propagandni materijal koji potječe i od IS-a i od Al-Kaide, uključujući neke koji datiraju prije razdvajanja dviju terorističkih organizacija", stoji u ljetošnjem izvješću Europola.
Ovotjedni zločin izaziva zebnju
Napad u Bruxellesu možda je izolirani čin 'vuka samotnjaka', no ipak izaziva zebnju jer se dogodio u trenutku bujanja, možda i širenja novog velikog sukoba na Bliskom istoku između Izraela i palestinske džihadističke skupine Hamas. Upitan o tome - boji li se da i druge skupine počnu izvoditi napade na Zapadu - veleposlanik Države Izrael u Hrvatskoj, Gary Koren, na televiziji N1 u utorak ujutro je izjavio: "Govorim o ISIL-u i napadima koje je inspirirao. To su bili krvavi napadi protiv civila i to bi se moglo dogoditi. Imamo veliko poštovanje prema islamu i ne sumnjamo u muslimanske zajednice u Europi. Drugo je kada otvoreno podupiru Hamas. Od europskih vlada očekujemo konkretne pravne mjere protiv takvih pojedinaca. Nadamo se da se ovaj rat neće proširiti na Europu, ali to bi se, nažalost, moglo dogoditi."
Vanjskopolitičkog analitičara Božu Kovačevića pitali smo je li opasnost od novog vala islamističkog terorizma u Europi opet aktualna te jesu li Europska unija, njezine članice i njihove obavještajne službe spremnije za takav scenarij, nego što su bile prije sedam, osam godina.
"Sasvim sigurno da s obzirom na eskalaciju krize u Gazi možemo očekivati i pojavu islamističkog terorizma. Terorizam je očajničko sredstvo kojim se oni obespravljeni nastoje izboriti za svoja prava. Kako je položaj Palestinaca nedvojbeno očajan, jasno je da se u takvom socijalnom miljeu pojavljuje motivacija za terorizam. A jesu li europske države spremnije za obranu od terorizma? Vrlo vjerojatno jesu. Iskustvo s prethodnim valom terorizma, kao i iskustvo stečeno u pokušaju kontroliranja ilegalnih migracija, sasvim sigurno su pribavile sigurnosnim službama mnogo podataka o tome kako se organiziraju kriminalne i terorističke organizacije. Stoga možemo očekivati i organiziraniji odgovor europskih država", smatra Kovačević.
'Hamas i Hezbollah imaju institucionalnu podršku'
Za organizaciju velikih terorističkih napada potrebno je i puno logističke podrške. Budući da su IS i Al Kaida prošle zenit svoje moći i sada su vjerojatno organizacijski usitnjene, pitanje je ima li na sceni nekih drugih, za koje se još ne zna mnogo.
"Vrlo je vjerojatno da se stvaraju neke nove organizacije, ali malo je vjerojatno da bi se Al Kaida i IS mogli obnoviti tako da opet budu jednako snažne i organizirane kao što su bile prije. Što se tiče Hamasa i Hezbollaha, jasno je da oni imaju institucionalnu podršku. Pojedine države stoje iza njih i zbog toga je, u logističkom smislu, bilo moguće poduzeti takav komplicirani teroristički napad na Izrael. Ovo što se dogodilo s Hamasom pokazuje da ponovno osnažuje praksa iz vremena Hladnog rata kada su blokovski suprotstavljene države bile spremne jedne protiv drugih koristiti se i uslugama terorističkih organizacija", kazao je Kovačević.
Hrvatska nije područje za teroristički napad
Karta terorističkih napada u Europi uglavnom je 'istočkana' u zemljama s brojnim muslimanskim zajednicama gdje su onda, logikom brojki, brojniji i radikalnoislamistički elementi: Njemačka, Belgija, Švedska, Velika Britanija, Francuska… Hrvatska je, srećom, na margini tog zemljovida.
"Osim 1995. godine, kada se u Rijeci dogodio teroristički akt koji je bio povezan s međunarodnim islamističkim terorizmom, Hrvatska nije bila meta takvih pokušaja. Tome svakako pridnose dobri odnosi države i islamske zajednice, ali i dobri odnosi islamske i drugih vjerskih zajednica. U Hrvatskoj bi bilo vrlo teško pronaći znatniji broj ljudi koji su toliko nezadovoljni svojim životom ovdje da bi bili spremni angažirati se u okviru takvih terorističkih mreža. Zasad je jasno da Hrvatska nije područje gdje bi se dogodio teroristički napad. Ovdašnja islamska zajednica je autohtona, ne čine je doseljenici iz kriznih područja, konkretno s Bliskog istoka, gdje je frustracija muslimana velika", rekao je Kovačević za Net.hr.
Više o terorističkom napadu u Rijeci 1995. godine možete pročitati OVDJE.
POGLEDAJTE VIDEO: Souleymane svjedočio stravičnom pohodu terorista u Bruxellesu: 'Nisam se mogao pomaknuti, još drhtim'
