Egipat je razmatrao slanje desetaka tisuća raketa Rusiji. Špijuni Kremlja tvrde da su Emiraćani njihovi novi najbolji prijatelji. A Izrael jednostavno nije voljan pružiti ozbiljnu pomoć Ukrajini dok se bori protiv ruske invazije.
Takve tvrdnje, sadržane u nizu američkih obavještajnih dokumenata koji su procurili u javnost i uznemirili Washington, naglašavaju izazov s kojim se Sjedinjene Države suočavaju u uvjeravanju zemalja Bliskog istoka da u potpunosti podrže Ukrajinu protiv Rusije. To je osobito točno jer čelnici regije izražavaju sve veću zabrinutost da im SAD nije dovoljno posvećen, piše Politico.
Američki dužnosnici poriču da napuštaju Bliski istok, ukazujući na veliku američku vojnu prisutnost i jake sigurnosne veze tamo. Ali dokumenti sugeriraju da više zemalja u regiji prihvaća Rusiju zbog zabrinutosti nastajanja vakuuma u obliku SAD-a.
Problem kratkoročnog razmišljanja
"Sve zemlje na Bliskom istoku sada se pitaju što znači biti usklađen sa Sjedinjenim Državama, koliko košta biti usklađen sa Sjedinjenim Državama i postoje li načini za dopunu odnosa sa Sjedinjenim Državama", rekao je Jon Alterman, bivši dužnosnik State Departmenta iz doba Georgea W. Busha koji rutinski razgovara s bliskoistočnim dužnosnicima u svojoj ulozi u Centru za strateške i međunarodne studije.
Američki bliskoistočni partneri već su neko vrijeme zabrinuti zbog svoje pozicije u rastućem rivalstvu između Washingtona i Pekinga. Njihova zabrinutost nastavila se i pod predsjednikom Joeom Bidenom, koji Kinu u usponu vidi kao najveću dugoročnu prijetnju utjecaju SAD-a. Kina je čak nedavno posredovala u približavanju Saudijske Arabije i Irana.
Ali ruski utjecaj na Bliskom istoku, gdje ima vojnu prisutnost na mjestima kao što je Sirija, također je značajan. A ruska sveobuhvatna invazija na Ukrajinu dovela je do još većeg natjecanja između Washingtona, Pekinga i Moskve za potporu - ili barem istinsku neutralnost - zemalja na Bliskom istoku, koje ostaju ključan ključni izvor globalne opskrbe energijom.
Diplomat s Bliskog istoka rekao je da je jedna frustrirajuća stvar u vezi Amerike njezina nepredvidiva domaća politika i uloga koju kratkoročno razmišljanje igra u oblikovanju politike. Divlje promjene u politici tijekom proteklog desetljeća - od predsjednika Baracka Obame preko predsjednika Donalda Trumpa do sada Bidena - dodale su osjećaj neizvjesnosti.
"Imate izborni ciklus od dvije godine, a izborni ciklus kneževina i kraljevstava u Zaljevu je u osnovi cijeli život", istaknuo je anonimni diplomat za Politico.
Dogovor s Rusima, unatoč američkoj pomoći?
Dokumenti koji su procurili pokazuju da čak ni zemlje Bliskog istoka, koje dobivaju milijarde dolara američke sigurnosne pomoći, nisu voljne nepokolebljivo slijediti američko vodstvo.
Bijela kuća nije zanijekala da dokumenti sadrže istinite informacije. A jedan od njih, koji je prenio Washington Post, kaže da je egipatski predsjednik Abdel Fattah El-Sisi naredio podređenima da tajno proizvedu čak 40.000 raketa kao i drugo oružje za slanje u Rusiju.
Egipat godišnje dobiva više od milijardu dolara američke vojne pomoći. Veleposlanstvo Egipta u Washingtonu nije izravno komentiralo dokument, ali je u priopćenju reklo da se njegovo stajalište o ratu "temelji na neuplitanju u ovu krizu i obvezi da će održavati jednaku distancu s obje strane".
Visoki dužnosnik Bidenove administracije rekao je u intervjuu da nije bilo takve egipatske transakcije s Rusijom. "Osim Irana, nema bliskoistočne zemlje koja isporučuje streljivo Rusiji za rat u Ukrajini, točka", rekao je dužnosnik.
Međutim, američki dužnosnici nisu željeli konkretno komentirati je li El-Sisi poduzeo bilo kakve korake da takav plan ostvari.
Optužbe za izvoz u Rusiju
Drugi dokument opisuje kako se ruski obavještajci hvale da su uvjerili Ujedinjene Arapske Emirate "da zajedno rade protiv američkih i britanskih obavještajnih agencija", navodi se u izvješću AP-a. Ujedinjeni Arapski Emirati te su tvrdnje nazvali "kategorički lažnima".
Drugi dokument u kojem se spominju UAE, u koji je Politico imao uvid, opisuje kako ta zemlja pregovara s ruskom tvrtkom o izgradnji regionalnog centra za održavanje oružanih sustava UAE. Veleposlanik UAE u Washingtonu nije odgovorio na zahtjev za komentar. Bidenova administracija nedavno je prozvala UAE 'vrućoom točkom' za izbjegavanje ruskih sankcija.
Elizabeth Rosenberg, visoka dužnosnica Ministarstva financija, navela je početkom ožujka da su “između lipnja i studenog 2022. tvrtke iz UAE-a izvezle više od 5 milijuna dolara robe podrijetlom iz SAD-a u Rusiju, uključujući, ali ne ograničavajući se na poluvodičke uređaje, od kojih se neki mogu koristiti na bojnom polju.”
Zatezanje odnosa s Izraelom
Neki od dokumenata koji su procurili spominju Izrael, koji prima gotovo 4 milijarde dolara godišnje sigurnosne pomoći SAD-a te govore o načinima kako bi se Izrael moglo uvjeriti da isporuči oružje Ukrajini.
Jedan scenarij tvrdio je da bi Izrael mogao učiniti više za Ukrajinu ako bi Rusija poslala određene ključne sustave oružja Iranu, čiji islamistički režim Izrael smatra smrtnom prijetnjom.
Također se primjećuje da Izrael pokušava balansirati između SAD-a i Rusije, jer mu je potrebno da Rusija 'skrene pogled' kada Izrael bombardira sirijska mjesta povezana s Iranom.
"Jeruzalem će vjerojatno razmotriti pružanje smrtonosne pomoći pod povećanim pritiskom SAD-a ili percipiranom degradacijom svojih veza s Rusijom kao rezultat akcija Moskve u Iranu ili Siriji koje podrivaju izraelske interese", navodi se u dokumentu.
Unatoč dugogodišnjim vezama, odnosi SAD-a i Izraela suočeni su s neuobičajenim zatezanjem posljednjih mjeseci jer je krajnje desna vlada u Jeruzalemu pokušala progurati zakone za koje se mnogi Izraelci boje da će potkopati njihovu demokraciju.
Ali pristup Bidenove administracije Bliskom istoku uvelike se oslanja na održavanje dobrih odnosa s Izraelom i jačanje gospodarskih, diplomatskih i drugih veza između Izraela i njegovih arapskih susjeda.
Nadamo se da će takva "strateška integracija" smanjiti rizik od nasilja u regiji. To će Washingtonu dati prostora da se usredotoči izvan Bliskog istoka, iako Bidenova administracija ne kaže da je to cilj.
Pomaci kod Saudijske Arabije
SAD se također zalagao za okončanje rata u Jemenu, koji je bio posrednička bitka između Irana i Saudijske Arabije. Smirivanje situacije u Jemenu, gdje je nasilje značajno opalo tijekom prošle godine, jedan je od razloga zašto su Sjedinjene Države izrazile malo bojazni oko dogovora uz kinesko posredovanje o obnovi diplomatskih veza između Saudijske Arabije i Irana.
Dok je Iran stao na stranu Rusije u ratu - čak joj je poslao i dronove da napadaju Ukrajince - Saudijci su zauzeli mješovitiji pristup. Rijad je pokušao održati srdačne veze s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom i nije bio voljan poduzeti određene korake koji bi smanjili cijene nafte, što je naživciralo Washington.
Međutim, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće primijetio je da je Saudijska Arabija obećala stotine milijuna dolara humanitarne pomoći Ukrajini, uključujući financiranje opskrbe naftom. "Saudijci pomažu u održavanju svjetla i kritičnih funkcija u Ukrajini", rekao je glasnogovornik.
Visoki dužnosnik administracije također je ukazao na druge nedavne diplomatske pomake na Bliskom istoku uz pomoć SAD-a, poput pomorskog sporazuma s Libanonom i Izraelom; nove infrastrukturne veze između Jordana, Iraka i arapskih država Zaljeva; i, posljednjih dana, obnova diplomatskih veza između Bahreina i Katara.
'U krevetu' s autokratima
Iako su mnoge zemlje Bliskog istoka glasale za rezolucije Ujedinjenih naroda kojima se osuđuje ruska invazija, one su većinom izbjegavale nametanje sankcija Kremlju ili ozbiljno ograničavanje odnosa s Moskvom.
Mnogi također žele održati dobre odnose s Pekingom, čiji je interes za regiju u velikoj mjeri vođen poslovanjem i koji je diplomatski - ako ne još i izravno vojno - stao na stranu Rusije protiv Ukrajine.
Biden je često predstavljao ruski rat protiv Ukrajine kao bitku između autokracije i demokracije. Ali neke od zemalja Bliskog istoka, koje su najbliže Sjedinjenim Državama, jesu autokracije, a prioritet njihovih vođa je ostanak na vlasti, a ne promicanje demokracije.
Ako je za ostanak na vlasti potrebno pronaći više prijatelja u Pekingu i Moskvi, onda će bliskoistočni čelnici vjerojatno učiniti upravo to.
“Mnogi od ovih čelnika dijele neke ideološke afinitete s Rusijom i Kinom - oni vjerojatno vide svijet više kao ti vladari nego kao bilo koji američki čelnik”, podsjeća za Politico Amy Hawthorne, analitičarka Projekta za bliskoistočnu demokraciju.
