Za razliku od Hrvatske, u Njemačkoj se plaća crkveni porez, pa neki Hrvati kada presele u Njemačku, pri prijavi u mjestu boravka, zataje svoju katoličku vjeru i proglase se ateistima, piše Fenix magazin. Čini se da činjenica da se mora plaćati nešto što se dotad nije plaćalo, u samom početku izaziva averziju kod nekih Hrvata katolika. To nije čudno s obzirom da u njemačkim medijima često izađe tekst o trendu istupanja iz Katoličke Crkve, kako bi se izbjegla obveza plaćanja crkvenog poreza.
U Njemačkoj je crkveni porez oblik davanja koji nameće država te ubire u ime Crkve. I dok ga imaju obvezu plaćati pripadnici Rimokatoličke i Evangelističke crkve, Židovske zajednice, te pojedinih slobodnih zajednica, muslimani zasad ne plaćaju porez.
Porez plaća trećina članova
Članovi Katoličke Crkve u Njemačkoj primorani su plaćati crkveni porez ako rade. Međutim, piše Felix magazin, u stvarnosti taj porez ne plaćaju svi članovi Crkve, nego tek jedna trećina članova. Naime, crkveni porez ne plaćaju osobe s malim prihodima, nezaposleni, umirovljenici, djeca, učenici i studenti.
Crkveni porez iznosi 9% od poreza na dohodak, a u Bayernu i Baden-Württembergu iznosi 8%. Budući se crkveni porez ubire kao postotak na dohodak, on je sukladan visini zarade, pa oni koji zarađuju manje, plaćaju manje.
Tim se novcem financira cjelokupni rad Crkve. Osim na plaće svećenika, crkve i crkvene prostore, tako prikupljeni novac odlazi na dječje vrtiće, škole, gimnazije, sveučilišta, bolnice, staračke domove, ali i na Caritas te misije po svijetu. Hrvatske misije/zajednice također imaju na raspolaganju župne urede i misijske prostorije u kojima se okupljaju Hrvati, gdje se podučavaju hrvatska djeca vjeronauku i pripremaju se za sakramente.
Prednost ovakvog modela ubiranja poreza, piše Felix magazin, je što Crkva ostaje samostalna i neovisna, tako da nitko ne može ni većim donacijama utjecati na njezin rad. 2-4% poreza odlazi državi.
Posljedice istupanja iz Crkve
Crkveni porez je moguće izbjeći na dva načina. Uz to da se netko ne izjasni kao katolik, crkveni porez prestaju plaćati i oni koji istupe iz Crkve, za što je dovoljno otići na sud ili Gradski ured i zatražiti ispis iz Crkve.
Istupom iz Crkve, se samovoljno odriče Katoličke crkve, odbijajući biti njenim članom, što ima neke pravne posljedice. Naime, oni koji istupe više ne mogu koristiti neke Crkvene usluge. Primjerice, ne može primati sakramente ispovijedi, pričesti i bolesničkog pomazanja. Osim toga, ta osoba ne može raditi u crkvenoj službi, niti može biti članom Župnog vijeća. Ne može više kumovati, ne može se crkveno vjenčati, te joj je u slučaju smrti uskraćen crkveni pogreb.
Jednom kada katolik istupi iz Crkve, vrata mu nisu zauvijek zatvorena. Da bi se vratili u Crkvu potrebno je otići u Župni ured i podnijeti zahtjev za povratak u Crkvu koji se šaljeu biskupiju na odobrenje. U slučaju da se „zaboravilo“ spomenuti da ste katolik, dovoljno je doći s krsnim listom.
Veliki porast istupa iz Crkve
Prema podacima Ministarstva pravosuđa Sjeverne Rajne-Vestfalije, iz te njemačke savezne države, gdje živi 12,4 milijuna članova Crkve, 88.510 ljudi je istupilo iz Katoličke i Protestantske crkve. Riječ je o povećanje od gotovo 22 posto u odnosu na 2017. godinu.
Crkvu zabrinjava trend rasta onih koji istupaju iz obitelji Crkve najviše zbog izbjegavanja crkvenog poreza. U 2016. godini iz Katoličke i Protestantske crkve istupilo je 70.717 osoba, u 2017. godini istupilo je 72.588 osoba, da bi u 2018. taj broj narastao na 88.510 osoba.
