Nekoliko minuta nakon ponoći 5. lipnja 1968. Robert Kennedy održao je vjerojatno jedan od najdražih govora u svojoj političkoj karijeri. Okupljenima u hotelu Ambassador u Los Angelesu upravo je obznanio da je dobio dovoljan broj glasova da postane predsjednički kandidat Demokratske stranke na izborima koji će se održati krajem te godine. Uskoro će se uspostaviti da je govor kojim je proslavio pobjedu bio posljednji koji je održao.
Nakon održanog govora osiguranje je odlučilo da će zbog mnoštva okupljenih u sali Kennedy brže izaći iz hotela ako prođe kroz kuhinju. Hodajući kroz kuhinjski prolaz u jednom se trenutku pred njim stvorio nepoznat čovjek i počeo pucati iz pištolja. Iako teško ranjen Kennedy je uspio izgovoriti riječi „sve će biti OK“, nakon čega je izgubio svijest. Prevezen je u obližnju bolnicu i odmah operiran, ali bez uspjeha.
Služio tijekom 2. svjetskog rata
Sljedećeg dana u 1 sat i 59 minuta njegov glasnogovornik izašao je pred novinare i dao kratku izjavu: „Senator Robert Francis Kennedy preminuo je danas, 6. lipnja 1968. u 1 sat i 44 minute. Imao je 42 godine“.
Robert Kennedy završio je studij prava na Harvardu, ali je studij u jednom trenutku prekinuo kako bi kao dobrovoljac služio u američkoj mornarici tijekom Drugog svjetskog rata. Godine 1960. sudjeluju u predsjedničkoj kampanji svog starijeg brata Johna Kennedyja, a nakon njegove pobjede imenovan je glavnim državnim odvjetnikom. Nažalost, predsjednički mandat JFK-a tragično je prekinut 22. studenoga 1963. atentatom u Dallasu.
Nakon bratove smrti ostao je još neko vrijeme na čelu ministarstva pravosuđa, da bi sljedeće, 1964., kao predstavnik države New York bio izabran u američki Senat. Premda demokrat Robert Kennedy postaje žestoki kritičar aktualnog predsjednika Demokratske stranke, ali i predsjednika SAD-a Lyndona Johnsona posebno zbog njegova odnosa prema Vijetnamskom ratu. Kako bi unio nužne promjene u unutrašnjoj i vanjskoj politici Robert Kennedy se u ožujku 1968. osobno odlučio okušati u utrci za predsjednika.
Borba protiv siromaštva i nasilja
Težište u kampanji stavio je na borbu protiv siromaštva, nasilja i korupcije u društvu, na zaustavljanje rata u Vijetnamu, te na borbu za rasnu ravnopravnost. A da je rasizam u tom trenutku još uvijek bio gorući problem najbolje je pokazao atentat na Martina Luthera Kinga izvršen u Memphisu 4. travnja 1968. Uz pripadnike ekonomski, rasno i etnički marginaliziranih društvenih skupina Roberta Kennedyja su kao predsjedničkog kandidata posebno prigrlili mladi Amerikanci željni drastičnih promjena.
Iako je dobar dio kampanje zaostajao za drugim demokratskim kandidatom Eugeneom McCarthyjem, u samom finišu ipak je uspio izboriti titulu kandidata Demokratske stranke za 37. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Nažalost, na izborima na kojima bi mu protukandidat bio republikanac Richard Nixon, nikada se nije pojavio.
Tko je pucao na Kennedyja?
A tko je i zašto pucao na Roberta Kennedyja? Sirhan Bishara Sirhan, rođen je 1944. u palestinskoj kršćanskoj obitelji u Jeruzalemu, ali se s 12 godina doselio u SAD. Kako je sam naveo, razlog atentata bila je Kennedyjeva podrška Izraelu tijekom izraelsko-arapskog šestodnevnog rata 1967. Nakon suđenja Sirhan Sirhan je proglašen krivim i najprije osuđen na smrtnu kaznu koja je zatim preinačena u kaznu doživotnog zatvora.
Ubojica Roberta Kennedyja i dalje se nalazi u zatvoru u Kaliforniji. U nekoliko navrata tražio je pomilovanje i puštanje na slobodu. Posljednji je put to učinio 1. ožujka 2023., ali kao i svaki put do tada, bezuspješno. Sljedeću priliku za pomilovanje Sirhan Sirhan imat će 2026. Robert Kennedy pokopan je 8. lipnja 1968. odmah pokraj svog brata Johna na nacionalnom groblju Arlington, na kojemu se od 19. stoljeća pokapaju poginuli i umrli američki vojnici.
Sve nastavke serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić pogledajte OVDJE.
