Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić upozorio je u četvrtak u Sarajevu kako je postalo jasno da nema rješenja za problem ilegalnih migracija na razini Europske unije pa će se sve zemlje zapadnog Balkana s tim morati suočiti vlastitim kapacitetima, istodobno ocijenivši kako je krijumčarenje ljudima povezano s migracijama postalo veliki izazov kojim se policija mora odlučno obračunati.
"Očigledno je da na razini EU nema rješenja, a činjenica je i da ovaj problem dobivamo iz država-članica Unije odnosno Bugarske i Grčke. Očekujemo da EU nađe rješenje za svoje članice, a da mi budemo njegov dio no toga očevidno nema", kazao je Mektić.
Drži kako su svi suglasni samo oko toga da će ovaj problem trajati i kako nema čarobnog štapića kojim bi se on riješio pa svi moraju jačati svoj sustav zaštite granica.
Prema podacima policijskih agencija u BiH, zaključno s 20. lipnjem od početka godine u tu su zemlju ušla 6982 ilegalna migranta, a njih 611 je podnijelo zahtjev za azil no niti jedan nije odobren. Pritom niti jedan migrant nije podnio zahtjev za azil u posljednja tri tjedna.
Većina migranata u međuvremenu je napustila BiH, a procjena je kako je najveći broj onih koji i dalje pokušavaju nastaviti put ka Europskoj uniji koncentriran na području Unsko-sanske županije gdje trenutačno boravi njih između 1600 i 1800.
Temeljem sporazuma o readmisiji iz Hrvatske u BiH primljeno je 310 migranata, a iz BiH je u druge zemlje vraćeno 575 migranata.
Mektić je potvrdio kako je vlada Federacije BiH donijela odluku da preda na upravljanje Ministarstvu sigurnosti jednu vojarnu kod Sarajeva te jedan od pogona "Agrokomerca" kod Velike Kladuše.
"To su objekti koji će zadovoljiti potrebe i od danas počinjemo stvarati uvjete kako bi za desetak dana obadva centra stavili u funkciju", kazao je Mektić najavivši kako će će se inzistirati da migranti borave samo u tim objektima i nigdje drugdje jer će tu imati svu potrebnu skrb i zaštitu. Sve to je opisao kao korak ka učinkovitijem "upravljanju migracijama" ali je upozorio kako to ne može osigurati njihovo zaustavljanje, tim prije jer ilegalne migracije postaju prostora za široko rasprostranjeni organizirani kriminal. Njegova je ocjena kako je krijumčarenje migranata postao kriminalni biznis koji donosi više novaca nego ilegalna trgovina drogom.
Kazao je kako je problem u BiH to što državno tužiteljstvo sporo reagira i ne poduzima što je potrebno kako bi se procesuirali krijumčari ljudima. Opisao je kako policija uhiti organizatore i oduzme im vozila a tužitelj ih oslobodi i vrati im oduzeto.
"To se zbiva svakog dana. Pozivam Tužiteljstvo BiH da odredi ljude koji znaju voditi te procese", kazao je Mektić upozoravajući kako u BiH do sada nitko nije procesuiran zbog trgovine migrantima dok je, primjerice, u Srbiji zbog toga uhućeno i procesuirano dvije stotine osoba.
Uputio je zamolbu političarima u BiH da ne odmažu ako već ne žele pomoći odobravanjem nabavke sredstava nužnih za kontrolu granice.
Kazao je kako policija u BiH nema niti jedna kvalitetne termovizijske kamere niti radara kako i učinkovito nadzirala granice. "Država BiH je do sada izdvojila samo 75 tisuća konvertibilnih maraka (oko 36 tisuća eura) kao pomoć Crvenom križu i niti marku više", kazao je Mektić pojašnjavajući kako je istodobno iz međunarodnih izvora i od donatora odobreno oko pet milijuna eura.
Da nema toga, kazao je Mektić, migranti ne bi imali ni sapuna a o hrani da se ne govori.
