Aktualni tjedni izvještaj Instituta Robert Koch (RKI) i dalje vodi Hrvatsku kao treću zemlju po učestalosti zaraze Nijemaca u inozemstvu. Razlika je u tome što se u međuvremenu broj zaraženih iz Hrvatske povećao na mjesečnoj razini sa 1497, koliko je RKI objavio krajem kolovoza, na 2475 u najnovijem tjednom pregledu.
Tablica RKI-a pokazuje i to da su Njemačkoj u posljednja četiri tjedna najčešći izvor zaraze koronavirusom bile zemlje Balkana.
Najgora je i dalje Turska (tamo se u posljednja četiri tjedna zarazilo 6087 ljudi koji su se bolesni vratili u Njemačku. Slijedi Kosovo (5713), zatim Hrvatska, Sj. Makedonija (1579), Bosna i Hercegovina 995…
Bosnu i Hercegovinu RKI, inače, od jučer vodi kao još jednu od zemalja iz "područja visokog rizika" od koronavirusa.
Tablica zemalja u kojima su se Nijemci zarazili i takvi vratili kućama, dalje navodi Italiju (897), Bugarsku (886), Grčku (696), Srbiju (666) i Maroko (598).
Sveukupno, od deset najgorih izvora koronavirusa po Njemačku, sedam je balkanskih zemalja, odnosno čak osam ako bi se takvom smatrala i Turska.
Svaka druga zemlja je iz ex-Jugoslavije
Može se primijetiti i to da među tih deset zemalja RKI kao najčešći izvor koronavirusa navodi čak pet, ili svaku drugu, države s područja bivše Jugoslavije.
U svom aktualnom tjednom izvještaju "Robert Koch" donosi i podatak koji je generalno zanimljiv u kontekstu pandemije covida-19 u valu zaraze u kojem prevladava delta varijanta ovog virusa.
Prema podacima iz Njemačke, ljudi koji su umrli od covida-19, umirali su na respiratorima u prosjeku između dva i tri tjedna od trenutka otkako su se zarazili. RKI iz toga zaključuje da je "za očekivati da će biti još smrtnih slučajeva onih koji su se zarazili između 33. i 35. tjedna" ove godine.
Zadnja dva, tri tjedna tek slijede na naplatu
Ako bi se to primijenilo na Hrvatsku, prema podacima sa stranice koronavirus.hr, vidimo da Hrvatska u prethodna tri tjedna bilježi stalno sve više oboljelih, pri čemu je najviši broj utvrđenih slučajeva pretprošlog tjedna bio 882, a prošloga u čak tri navrata viši od 1000.
Prosječna dob Nijemaca koji su zbog teškog oboljenja od covida morali na liječenje u bolnicu, sada je 51 godina, nešto viša od prosjeka dobi hospitaliziranih između 46 i 48 godina, što je RKI izvijestio prije nekoliko tjedana istog dana kad je HZJZ izašao s podatkom da je u Hrvatskoj prosječna dob čak 20 godina viša, odnosno 66.
RTL.hr je prošlog tjedna istražio moguće uzroke takvog stanja u Hrvatskoj, citirajući pritom Ministarstvo zdravstva, nekoliko naših stručnjaka iz epidemiologije i medicine, koji su ostali vrlo iznenađeni tako ogromnom razlikom u prosječnoj dobi hospitaliziranih između dvije zemlje koje su, iako vrlo različite po površini i stanovništvu, ali epidemiološki, barem službeno, vrlo slične.
Ispalo je da smo morali zaviriti i u aktualne statistike hrvatskog DZS-a i njemačkog Destatisa kako bismo ispitali utemeljenost određene tvrdnje ministarstva Vilija Beroša iz odgovora našoj redakciji na pitanje o uzrocima 20 godina razlike u prosječnoj dobi hospitaliziranih između Hrvatske i Njemačke.
U međuvremenu su epidemiološki podaci iz Hrvatske pokazali još nekoliko neobičnih trenutaka; u prvom redu stanje u KBC Split, gdje je zabilježeno da je svaki peti hospitalizirani zapravo na respiratoru. Tijekom vikenda u jednom se trenutko to i pogoršalo na skoro svakog trećeg.
Obaveze cijepljenja i dalje nema. Ali...
RKI u najnovijem izvještaju navodi još i to da je u Njemačkoj trenutno cijepljeno 66 posto cjelokupnog stanovništva Njemačke. U Hrvatskoj se do sada, pak, cijepilo samo 43 posto stanovnika, odnosno 52 posto svih odraslih.
Podsjetimo, predsjednik Vlade Andrej Plenković u subotu je izjavio:
"Ne možemo obvezno cijepljenje uvesti ni za koga."
Vlada određeni pritisak ipak namjerava pojačati, doduše tek od 1. listopada, za kada je ministar Beroš najavio da će svi medicinski radnici na posao moći doći isključivo ako su ili cijepljeni ili su još uvijek zaštićeni imunitetom nakon što su preboljeli covid ili ako sa sobom donesu covid test. Negativan, naravno.
Današnja vijest o razini zaštite cjepivom navodi da, čak i u uvjetima izrazito dominantne delta varijante, cjepivo smanjuje smrtnost, kad se već oboli od covida, za čak 11 puta.
