Neobičan fenomen na površini Marsa privukao je pažnju astronoma tijekom najnovije studije objavljene početkom kolovoza u časopisu Scientific data. Riječ je o strukturi nalik smajliću koji bi mogao kriti znakove nekadašnjeg života na Crvenom planetu.
Fotografiju neobične strukture koja se smiješi s površine crvenog planeta podijelila je Europska svemirska agencija prije četiri dana. Na njoj se jasno može razaznati okrugli prsten sačinjen od starih naslaga soli te "par očiju" nalik meteorskim kraterima. Riječ je zapravo o ostacima drevnog jezera koje se osušilo prije nekoliko milijardi godina, i koje je vidljivo samo pod određenim uvjetima.
Smajlić je snimio ESA-in uređaj ExoMars Trace Gas Orbiter, koji od 2016. analizira razine metana i drugih plinova u Marsovoj atmosferi. U normalnim uvjetima ovakve naslage ne bi se mogle razaznati od ostatka površine Marsa, no kada se promatraju infracrvenim kamerama, one su ružičaste odnosno ljubičaste dok je ostatak okolne površine zelenkaste boje, piše Live Science.
Fotografija smajlića nastala je tijekom nove studije u kojoj su istraživači prvi put napravili katalog naslaga kloridne soli na Marsu koristeći slike s ExoMars Orbitera. Identificirali su 965 naslaga razasutih diljem svemira u rasponu između 300 i 3.000 metara širine.
Kako je Marsa ostao bez vode?
Za sada nije poznata točna veličina smajlića.
Ovakve su naslage, ističu istraživači, posebno važne jer mogu "pružiti optimalne uvjete za biološku aktivnost i očuvanje".
Mars je nekada bio vodeni planet s jezerima, rijekama i plitkim oceanom sličnim onima na Zemlji. Negdje između dvije i tri milijarde godina, voda je presušila što je vjerojatno uzrokovano nestajanjem Marsovog magnetskog polja. To je pak omogućilo solarnom vjetru da postupno "sastruže" većinu atmosfere planeta te da se većina vode smrzne ili ispari u svemiru.
Slane naslage posljednji su tragovi vode koja je nestala iz Marsovih jezera, vjeruju istraživači. Na nekim mjestima ove su naslage jedini dokaz da je tamo ikada bilo vode, a mogle bi pomoći u potrazi za dokazom života na Marsu.
Kako su Marsova jezera postupno nestajala, voda na njemu je postajala vrlo slana što joj je omogućilo da ostane tekuća usprkos izrazito niskim temperaturama. Takve slane "lokve" mogle su poslužiti kao utočište za mikrobe koji su možda preživjeli transformaciju crvenog planeta, a njihovi su se ostaci akumulirali u ovim naslagama. Ako se to doista dogodilo, preostale su soli mogle služiti kao konzervans, potencijalno čuvajući dokaze o izumrlim oblicima života.
POGLEDAJTE VIDEO: NASA šalje ljude oko Mjeseca. Astronom za Direkt o misiji, 'nedostižnom' Marsu, suradnji Rusa i SAD-a