Vladimir Putin pokrenuo je invaziju na Ukrajinu 24. veljače oko pet sati ujutro što je zapravo bila samo eskalacija tenzija koje su počele deset godina ranije. Danima prije napada ruska vojska gomilala se na ukrajinskim granicama. Rusija je već priznala samoproglašene paradržave unutar Ukrajine: Donjecku Narodnu Republiku i Lugansku Narodnu Republiku, a savjet snage Ruske Federacije jednoglasno je dozvolilo Putinu da koristi vojnu silu izvan Rusije.
Kobnog 24. veljače oko 5 sati ujutro Vladimir Putin najavio je specijalne vojne operacije u istočnoj Ukrajini, a samo nekoliko minuta kasnije krenuli su raketni udari na zemlju uljučujući i Kijev. Dva sata kasnije, Rusi su ušli u Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij odgovorio je objavom izvanrednog stanja, prekidom diplomatskih odnosa s Rusijom i najavom opće mobilizacije.
Međunarodna zajednica osudila je ruski napad i uzvratila uvođenjem sankcija Rusiji. Još prije napada najavljivali su da će zamrznuti golemu imovinu ruskih oligarha. S druge strane, brojni antiratni prosvjedi doveli su do mnogih uhićenja u Rusiji. Iako Ukrajina nije bila članica NATO saveza, neke države pomagale su joj neovisno od toga.
Neuspjela ofenziva
Ipak, 15. ožujka 2022. godine Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je odlučeno da pružaju podršku Ukrajini u oružju, streljivu i drugim sredstvima potrebnima za obranu. EU, SAD i druge prijateljske zemlje odlučile su pomoći Ukrajini gospodarski i ratnim materijalom. Ipak, EU je naglasila da neće vojno intervenirati.
Tri tjedna nakon početka rata četvrtina ukupnog stanovništva Ukrajine napustilo je svoje domove. Vjeruje se da je unutar Ukrajine raseljeno 6,5 milijuna ljudi, a oko 3,5 milijuna je napustilo zemlju. Danas, dvije godine kasnije, ratu se ne nazire kraj.
"U zadnjoj godini rata, ključni trenutak je neuspjela ofenziva, neuspjeli protunapad ukrajinskih snaga na toj crti bojišnice. Rezultat toga je da sada imamo jedno jako teško stanje u Ukrajini kao državi", objasnio je bivši ministar obrane Ante Kotromanović za Danas.hr. Ta situaciju dovela je do političkih previranja između vojnog i političkog vrha te do smjena načelnika glavnog stožera. Koliko se može vidjeti po medijima, među vojskom je zavladalo malodušje.
"Došlo je o unutrašnjih problema. Razrušena je ekonomija. Imaju problema s pomoći koja dolazi sa Zapada. Puno je ranjenih i poginulih, a trećina države je razorena", dodaje Kotromanović. Ključna infrastruktura po zemlji doživljava stalne udare. To je rezultat ovoga što imamo danas.
"Osim neuspjele ofenzive, imamo i činjenicu da su ruske snage bile strpljive i da su jako dobro formirale obranu u zadnjih godinu dana. Spremno su dočekale napad ukrajinskih snaga, koji se, sada možemo realno procjenjivati, izvodio s nedovoljno snaga, s malo vojnika", rekao je Kotromanović i objasnio kako se radi o velikoj crti bojišnice. Međutim, način na koji su Ukrajinci podijelili snage i način na koji su napadali doveo je do toga da su napravili jako mali uspjeh, svega 10 do 15 kilometara prodora kraj mjesta Robotine. Na žalost, to je bio jedini uspjeh šestomjesečne ofenzive koju su provodili.
"Sada Rusi uz pametan manevar snaga koji su imali po dubini, pokušavaju probiti ukrajinsku liniju obrane iz više smjerova i zaokružiti ono što im je bio glavni cilj, a to je Donbas, odnosno Luganska oblast. Na taj način žele si stvoriti dobre pozicije i preduvjete za neke kasnije razgovore i pregovore", objasnio je Kotromanović.
Fenomenalni uspjesi vojske
Po njemu to je bio ključan trenutak rata. "U posljednjih godinu dana, vidjeli smo fenomenalne uspjehe ukrajinske vojske, vrlo dobre manevre specijalnih snaga, njihovih profesionalnih brigada, obranu Kijeva, oslobađanje Hersonske oblasti…", rekao je, ali i dodao da Ukrajinci imaju velikih problema s logističkim smjerovima. Oni na žalost žive od prve pomoći koju dobiju sa Zapada i to je najveći problem jer ta pomoć ne dolazi redovito. Rusija, s druge strane, zadnjih godinu dana potpuno se prebacila na vojnu proizvodnju. Rade u tri smjene, su zaposlili su nekoliko stotina tisuća vojnika koji rade u vojnoj industriji.
"I taj tempo, užasan tempo koji nameću Rusi: ti topnički dueli, topnički napadi, velika granatiranja… Ukrajinci to ne mogu izdržati jer jednostavno nemaju dovoljno topničkog oružja, niti dovoljno streljiva da mogu parirati, a očito sada ni dovoljan broj vojnika koji mogu se rotirati i raditi nekakve smjene i odmarati ljude koji su na prvoj crti bojišnice", dodao je Kotromanović.
U razgovoru se osvrnuo i na predsjednika Zelenskog, kazavši da mu je "teško ocijenjivati samog Zelenskog". Od onog smušenog čovjeka na početku rata izrastao je u jednu drugačiju osobu koja je ipak očvrsnula, otvrdnula u ove dvije godine rata. Sada vidimo da ima i žestoku opoziciju, gradonačelnik Kijeva Kličko stalno odapinje otrovne strelice, ali ozbiljne kritike prema samom Zelesnkom i sad je naravno pitanje njegova uloga u ovom ratu, njegova uloga kao predsjednika države će se sigurno mjeriti kasnije uspjesima rata na terenu", rekao je.
"Ako ukrajinska vojska doživi neuspjeh i ne uspije povratiti veći dio teritorija što je sada vrlo teško, realno i očekivati je da jednostavno nemaju snaga, tako će njegov uspjeh ići ili gore ili dolje kako bude stanje na terenu", dodao je.
Što se pak Putina tiče, za njega kaže da je on "klasika, već 20 godina nastavak prijašnjih dikatora koji su vladali Rusijom, od Staljina i dalje da ne idemo prema Carskoj Rusiji".
"Rusi su postavili svoj cilj. Primaran cilj je da Ukrajina ne smije postati članica NATO-a, iskoristili su tako tu situaciju, tih nekoliko godina od dolaska Zelenskog da te svoje snage koje su zadnje vrijeme transformirali, da ih vraćaju, da ih srede i da krenu prema Ukrajini. On je osoba koja kontrolira sve, kontrolira sve procese u Rusiji. Znamo da je to zemlja koja nema nikakve demokratske procese, niti ima kakvu poziciju… On je nastavak Staljina i klasika koju ćemo gledati dok god on bude živ", rekao je Ante Kotromanović.
Na pitanje je li se još više osilio u zdanje dvije godine, Kotromanović ističe da je Putin jednostavno moćan čovjek koji vlada moćnom državom, koji ima moćnu vojsku, veliko nuklearno oružje i to mu daje poziciju. "Svatko na njegovom mjestu bi bio silan ili više silan", kaže.
O tome kada bi rat mogao biti gotov i kakav će bit njegov ishod, Kotromanović odgovara da on uvijek kaže da će "pobijediti onaj koji ima dužu klupu".
"Znači onaj koji bude imao više rezervi na svojoj strani, obučene i opremljene ljude, tko bude imao više oružja, onaj koji bude imao više streljiva, taj ima veće šanse za pobijediti", ističe.
POGLEDAJTE VIDEO: Kruži tvrdnja da su zbog Putinovog dolaska naredili da se pošiša trava
Teško za predviđanje
Mišljenja je da je teško prognozirati koliko će rat trajati. "Stanje na terenu je sada jednostavno takvo da su Rusi sada u jednoj strateškoj inicijativi. Pitanje je sada koliko će oni napraviti ovim svojim zadnjim napadima u tih nekoliko smjerova. Hoće li se Ukrajinci uspjeti obraniti i sve to meni nekako vodi da će to biti nekakva pozicija "ono, mi smo ok, to što smo uzeli, to ćemo kontrolirati", i da će ići nekako u tom smjeru. Opet, s druge strane Ukrajinci su potpuno nezadovoljni, veliki dio terirorija je okupiran, na desetine tisuća ljudi je poginulo, ranjeno i teško će se oni miriti sa ovakvm stanjem. Kad se iscrpe jedni i drugi to može krenuti nekakvim pregovorima za stolom i da se na neki način taj konflikt zamrzne. Godinama mogu trajati ti pregovori, razgovori ili evenutualno pokretanje nekih novih ratova", kaže Kotromanović.
Teško je predvidjeti što će se dogoditi na terenu kada imamo ovako nevjerojatan dio rata kojeg nismo vidjeli ni u VIjetnamu, gdje imamo stvarno barem 200 tisuća poginulih, gdje se najveće bitke vode u gradovima, a ne na poljima i otvorenom prostoru, kazao je, dodavši da je ovo jedan moderan, atipičan rat sa mnoštvo nove tehnike i sa uporabom novih taktika.
"Teško je predvidjeti u kojem će smjeru to ići. Znamo da je Rusija veća država, da ima veću vojnu proizvodnju, da ima puno više stanovnika nego Ukrajina i ono što je ključno i važno je da Ukrajina konstantno dobiva stranu pomoć. Kao što smo vidjeli najavu danske premijerke koja je rekla da će dati sve što imaju u rezervi, jer oni sami ne očekuju nikakav napad. Ne samo Danska, Zapadne zemlje imaju puno toga u pričuvi. One mogu jako puno toga dati Ukrajini, a samo trebaju donijeti te neke političke odluke", kaže.
Velike zalihe vojne pomoći i novca Ukrajina je dobivala od SAD-a, a koji sada sada u jeku predizborne kampanje pomalo i odugovlače s obećanom pomoći. Komentirajući trenutna previranja u SAD-u, kaže da je po njemu sramotno ponašanje Republikanaca u Senatu i Kongresu.
Na pitanje hoće li se što promijeniti ako Trump dođe na vlast, Kotromanović kaže da je to sve kibi-dabi. "Vjerujem da će ta pomoć dalje ići na jedan način ako ne misle potpuno prepustiti Ukrajinu u cijelom svom obimu Rusiji", rekao je. "Što će to značiti kasnije za novi poredak u svijetu, kakav će biti odnos snaga; mislim da ni oni najgori Republikanci, a pod najgorim mislim na one koji se protive pomoći Ukrajini, ne bi dozvolili taj scenarij da Putin potpuno ovlada samom Ukrajinom", rekao je Ante KJotromanović u razgovoru za Danas.hr.
