Za američke dužnosnike Srbija je strateški ključna zemlja Balkana i potencijalni pokretača ekonomskog razvitka u regiji, ali njena omča oko vrata na putu u euroatlantske integracije je Rusija - stoji u izvješću "Pozadina i odnosi sa SAD" koji je sastavila Istraživačka služba američkog Kongresa, piše beogradski Blic.
Izvješće se trebalo temeljiti na odnosu Srbije i SAD, ali velik prostor u njemu otpada na analizu odnosa Srbije s Rusijom, Kosovom i Europskom unijom. U svim tim odnosima posebno se naglašava utjecaj Kremlja.
Remontni centar za ruske helikoptere kao vojna baza
Sudeći po sadržaju tog izvješća, Blic piše kako najveću glavobolju Washingtonu u odnosu na Srbiju zadaje zainteresiranost Beograda za kupovinu ruskog protuzračnog raketnog sustava (vjerojatno se misli na S-300) te moguće otvaranje centra za remont ruskih helikoptera. Dok bi kupovinom ruskog oružja došlo do rasta tenzija sa susjednim državama i pokretanja utrke u naoružanju u regiji, otvaranje centra za remont ruskih helikoptera bi, po mišljenju američkih analitičara, bilo jednako otvaranju ruske vojne baze na teritoriji Srbije.
Blic piše kako, međutim, nije poznato da se u Srbiji doista namjerava otvoriti centar za remont ruskih helikoptera. Tu je ideju i to prije više o dvije godine jedini izrazio tadašnji ptopredsjednik ruske vlade Dmitrij Rogozin.
Srbija još otplaćuje dio vanjskog duga Kosova
U izvješću američkog Kongresa o Srbiji spominje se i Ruski humanitarni centar u Nišu, a čiji rad izaziva zabrinutost SAD i EU jer, navodno, Moskva kroz taj Centar suptilno provodi obavještajne i vojne operacije špijunirajući, među ostalima, i američke snage u NATO-ovim mirovnim snagama na Kosovu. SAD se oštro protive zahtjevu Rusije da se zaposlenicima tog Centra dâ imunitet.
Nadalje, u dijelu izvješća posvećenog analizi odnosa Srbije i Ruske Federacije ističe se da Moskva podržava nekoliko političkih stranaka u Srbiji te da su tri stranke - Demokratska stranka Srbije, Dveri i Srpska narodna partija - potpisale sporazum sa strankom Vladimira Putina Jedinstvena Rusija.
U dijelu izvješća posvećenog odnosu Srbije i Kosova među ostalim se navodi da Srbija i dalje otplaćuje dio vanjskog duga Kosova u iznosu od 900 milijuna eura. Riječ je o dugu nastalom između 1970. i 1990. godine dok je Kosovo bilo autonomna pokrajina u sastavu Srbije.
Ulazak Srbije u EU najranije 2025. godine
U izvješću stoji i da kosovska vlada nije očekivala od Aleksandra Vučića da prizna neovisnost Kosova, ali se nadala da će napraviti ustupke koji bi smanjili napetosti i relaksirali odnose Srbije i EU. Vjerovalo se da će Beograd pronaći način za normalizaciju odnosa s Prištinom bez eksplicitnog priznanja Kosova, što bi, primjerice, omogućilo prijem Kosova u UNESCO, piše Blic.
U izvješću se spominju i mogući rokovi prijema Srbije u punopravno članstvo EU pa se citira izjava predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera da su Srbija i Crna Gora dva najranija kandidata za pridruživanje EU te da bi mogle postati članice 2025. godine. No, taj bi proces - navodi se - moglo usporiti rješavanje konflikta s Kosovom.
Napominje se i da je Srbija glavni kandidat za ulazak u EU usprkos neslaganjima pojedinih europskih dužnosnika zvaničnika s njenom politikom prema Rusiji. U tom smislu podsjeća se na to da Srbija nije uvela sankcije Rusiji što su neki u EU oštro kritizirali.
