Sjedinjene Države u nedjelju su poručile da je diplomatski put rješenja za ukrajinsku krizu i dalje otvoren, no da je opasnost od ruske invazije dovoljno velika za odluku o povlačenju američkih diplomata iz Kijeva.
Američki državni tajnik Antony Blinken govorio je u subotu nakon razgovora s kolegama iz Japana i Južne Koreje, nakon upozorenja Washingtona da bi ruska vojska mogla u bilo kojem trenutku napasti susjednu državu.
Moskva ponavlja kako ne planira invaziju i da samo odgovara na agresivno ponašanje NATO saveza. Zapadne tvrdnje o ruskom napadu prozvala je "histerijom".
"Diplomatski put je i dalje otvoren. Način da Moskva pokaže da želi ići tim putem je jednostavan. Treba deeskalirati situaciju umjesto da podiže tenzije", rekao je Blinken nakon susreta ministara na Havajima.
Telefonski razgovor Bidena i Putina
U sat vremena dugom telefonskom razgovoru u subotu američki predsjednik Joe Biden je Vladimiru Putinu rekao da će zapad odlučno odgovoriti na invaziju, a da bi taj potez izolirao Moskvu. Nijedna strana nije izvijestila o napretku u pregovorima.
Izvori bliski Bidenu rekli su da je poziv bio profesionalan i sadržajan, no bez većih promjena.
Kremlj je objavio da je ruski predsjednik Bidenu rekao da Washington nije uzeo glavne ruske zahtjeve u obzir i da nije primio nikakav „sadržajan odgovor“ na ruske sigurnosne zahtjeve.
Washington je isti dan naredio povlačenje većine diplomata iz Ukrajine zbog prijetnje invazije. "Naredili smo odlazak većine Amerikanaca koji su i dalje u veleposlanstvu u Kijevu“, rekao je Blinken, dodavši kako je rizik od ruske vojne akcije dovoljno velik da je to „najrazboritija stvar za učiniti“.
Saveznici Washingtona također su počeli evakuirati svoje osoblje iz Kijeva te su pozvali svoje državljane da napuste Ukrajinu ili izbjegavaju putovanje u tu zemlju.
Napuštanje Donjecka
Američki zaposlenici Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u nedjelju su automobilima napustili istočni grad Donjeck koji je pod kontrolom pobunjenika, prenosi Reuters.
OESS je na misiji u Ukrajini koja uključuje i civilni nadzor u separatističkim republikama Donjecku i Luhansku gdje traje rat od 2014. godine u kojem je živote izgubilo više od 14 tisuća ljudi.
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u nedjelju je kazao kako je u misiji OESS-a i 14 hrvatskih državljana.
U nedjelju je veleposlanstvo evakuirala i Australija, a njezin premijer Scott Morrison prozvao je Kinu da je "jezivo tiha" na temu ukrajinske krize.
Kineski predsjednik Xi Jinping ugostio je Putina prvog dana Zimskih Olimpijskih igara ranije ovaj mjesec, a dvojica čelnika tada su govorila o strateškom partnerstvu bez „ograničenja“, podržavši se međusobno po pitanju Ukrajine i Tajvana.
Putin traži sigurnosne garancije da se NATO neće širiti dalje na istok, da neće postavljati raketni sustav u blizini ruske granice te da će vratiti svoju vojnu infrastrukturu na istoku Europe na razine prije 1997. godine.
'Rusija će pretrpjeti teške posljedice u slučaju invazije'
Visoki dužnosnik američkog State Departmenta, Derek Chollet jutros je pojasnio na što je Biden mislio kad je rekao da će Rusija pretrpjeti "brze i teške posljedice" u slučaju invazije na Ukrajinu. Chollet je jutros, gostujući na BBC-ju, rekao da bi američki odgovor išao u dva glavna smjera.
Prvi je uvođenje značajnih sankcija koje bi, kako je rekao, "osakatile rusku ekonomiju". Drugi je jačanje NATO-ovih snaga na istočnim granicama tog vojnog saveza te diplomatska izolacija koja bi značila vojno-strateški korak unazad za Rusiju.
"Neovisno o načinu na koji bi se mogla dogoditi (zračni napadi, upad kopnene vojske...), bude li onakva kakve se pribojavamo, posljedice za Ukrajinu bit će jako opasne", kazao je govoreći o prirodi moguće ruske invazije na Ukrajinu.
Ruski veleposlanik: 'Boli nas ku**c za zapadne sankcije'
Moskvu "boli ku*ac" za opasnost od zapadnjačkih sankcija u slučaju invazije na Ukrajinu, otvoreno je rekao ruski veleposlanik u Švedskoj. "Oprostite mi na izrazu, ali boli nas ku**c za sve njihove sankcije", rekao je Viktor Tatarintsev za list Aftonbladet u intervjuu objavljenom u subotu navečer na internetskim stranicama švedskog tabloida, a u kojem se osvrnuo na američku najavu sankcija ukoliko Rusija napadne Ukrajinu.
“Dosad su nam već nametnuli toliko sankcija, a one su, na određen način imale pozitivan učinak na naše gospodarstvo i poljoprivredu”, istaknuo je Tatarintsev. "Samo smo postali još samodostatniji i uspjeli smo povećati izvoz. Primjerice, nemamo talijanske ili švicarske sireve, ali smo naučili kako napraviti jednako dobre ruske sireve po talijanskim ili švicarskim recepturama", pojasnio je. "Nove sankcije nisu pozitivne, ali nisu ni tako loše kako ih Zapad predstavlja", dodao je.
Tatarintsev smatra da zapadne zemlje ne shvaćaju ruski mentalitet, pa je objasnio: "Što više Zapad vrši pritisak na Rusiju, to će ruski odgovor biti jači".
Washington kaže da se boji "iminentne" invazije te ukazuje na to da je Moskva razmjestila više od 100.000 vojnika blizu ukrajinske granice te je upravo započela vojne manevre u Crnome moru i Bjelorusiji, de facto okružujući zemlju. No, Tatarintsev je u intervjuu pokušao uvjeriti novinare u suprotno - da Rusija pokušava izbjeći rat. "Ovo je najiskrenija želja naših političara. Posljednja stvar koju ljudi u Rusiji žele je rat", poručio je.
