Dok neki tvrde da je rat mnogo toga učinio, drugi ga smatraju potpuno nepotrebnim i tvrde da se ništa nije promijenilo - ofenziva koju je 11. prosinca pokrenuo predsjednik Felipe Calderon pokrenula je nepotrebnu tragediju u kojoj je smrtno stradalo više od 100.000 ljudi dok ih je oko 30.000 nestalo.
Brojka je to koja se može usporediti s brojem stradalih u građanskim ratovima 1980-ih na području Južne Amerike.
Stope zločina ne padaju
I dok su se u nekim mjestima stope ubojstava smanjile u drugima su ubojstva nastavljena jednakim intenzitetom.
Policijski dužnosnik u jednom gradu a sjeveru zemlje ispričao je za Associated Press kako se u nekoliko navrata susreo s članovima manjih narko kartela koji tvrde kako, iako žale zbog posla kojim se bave, ubojstvo je najlakši način zarade i najlakši način da sebi i svojoj obitelji priušte lagodan život.
'Kad ih pitam što bi željeli postati jednog dana, mahom odgovaraju kako im je najveća želja postati šefom narko kartela i da se o njima pišu pjesme', rekao je policijski dužnosnik.
Prisjetio se slučaja u kojem je 16-godišnjak oteo, ubio i osakatio svoje žrtve, a onda je okinuo nekoliko selfija s osakaćenim tijelima svojih žrtava. Bila je to jasna posljedica desetljetnog rata u kojem su se slične stvari događala gotovo svakoga dana, a njegova generacija za drugo nije znala.
'Djeca koja bivaju uhićena, oni od 14 godina pa na dalje, ona su odrastala s kriminalom, on je sastavni dio njihovog života, to je njima nešto sasvim normalno i za promjenu toga bit će potreban još dugi niz godina', rekao je policijski dužnosnik.
Novi izazovi
Država je sada pred novim izazovom - velik broj ubojica iz kartela osuđivan je zbog lakših kaznenih djela jer im tužitelji često nisu mogli dokazati veze s organiziranim kriminalom i pranjem novca. Stoga će oni uskoro početi izlaziti iz zatvora i vraćati se starim navikama.
Iako se situacija ponešto smirila u odnosu na period između 2010. i 2012. godine, oružani sukobi i dalje se događaju, iako u manjoj mjeri, baš kao što se i dalje pronalaze masovne grobnice. Uhićenja i ubojstva 'velikih riba' dovela su do frakcija u vrlo nasilnom kartelu Zetas, no to je dovelo do sukoba među tim malim frakcijama koje se sad bore za kontrolu.
Meksičke oružane snage često interveniraju u sukobe budući da se na vlast zbog problema korupcije ne može uvijek osloniti na vojsku. No, njihova uloga u ratu protiv narko kartela trebala je biti samo privremena dok se policija ne reformira.
'Prije 10 godina se trebala iznova izgraditi vojska, no to i dalje čekamo. Ovo nije problem koji možemo riješiti mecima. Potrebne su i druge mjere, a nema ni novca ni političke volje da se to napravi', rekao je bivši ministar obrane general Salvador Cienfuegos.
Kontroliraju sve
U nekim meksičkim saveznim državama, primjerice u Michoacanu, karteli i bande upliću se u svakodnevni život ljudi. Govore mještanima kad smiju i kad ne smiju odraditi žetvu i reguliraju cijenu dobara na tržištu. Iznudom su pustili korijene gotovo u svakoj industriji.
Stoga su se građani okupili u osvetničke skupine ne bi li se tako pokušali zaštiti.
'Vlada mora raditi više na problemu korupcije. Ako to ne naprave, ništa neće funkcionirati. Korupcija unutar redova vlasti je ta koja stvara toleranciju prema organiziranom kriminalu', kaže osnivač jedne od osvetničkih skupina.
Svakodnevna ubojstva
Velike promjene vidljive su u mjestima kao što su Ciudad Juarez u kojem je u prosjeku svakog dana ubijeno 10 ljudi što je jednako postotku nasilja u godinama od 2008. i 2010. godine.
U nekim je mjestima broj zločina u opadanju, no u nekima je još uvijek sasvim normalno svakodnevno svjedočiti ubojstvu na ulicama.
U Guerrerou, na jugu Meksika, vlasti, već rutinski, izvještavaju o zastrašujućim otkrićima masovnih grobnica u kojima se nalaze tijela žrtava otmica. Nekoć jedan od najglamuroznijih i najpoznatijih gradova na svijetu - Acapulco, danas je jedan od najsmrtonosnijih gradova na svijetu. Obitelji 43 nastavnika i studenata još uvijek tragaju za nestalima.
Droga i dalje pristiže u SAD u kojem ima oko 24 milijuna korisnika što je gotovo 9,4 posto populacije starije od 12 godina. Dok potražnja za marihuanom koja je u nekim državama SAD-a legalizirana opada, raste potražnja za drugim drogama. Procjena je da meskički karteli godišnje ostvare zaradz od oko 19-29 milijardi dolara.
