Države članice EU-a neće dopustiti diskriminaciju hrvatskih
državljana u pogledu zapošljavanja u Švicarskoj nakon što je ta
zemlja na referendumu odlučila uvesti godišnje kvote za radnike
iz svih zemalja članica, izjavila je u utorak hrvatska ministrica
vanjskih i europskih poslova VesnaPusić.
"Vrlo je jasan stav država članica da neće dopustiti
diskriminaciju građana EU-a", rekla je ministrica Pusić nakon
sastanka Vijeća EU-a za opće poslove na kojem se raspravljalo o
implikacijama švicarskog referenduma.
Švicarci su u nedjelju na referendumu tijesnom većinom izglasali
uvođenje kvota za radnike iz Europske unije, što je protivno
ugovorima koje Švicarska ima s EU-om.
Odnosi EU-a sa Švicarskom regulirani su nizom isprepletenih
ugovora i kršenje jednog od tih ugovora može povući za sobom
poništavanje svih.
Ključni dokument između dviju strana je sporazum o slobodnoj
trgovini iz 1972. godine. Nakon što je Švicarska na referendumu
odbila članstvo u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) 1992.
godine, EU i Švicarska ispregovarali su i 1999. potpisali sedam
sektorskih ugovora: o slobodi kretanja osoba, uklanjanju
tehničkih barijera za trgovinu, javnim nabavama, poljoprivredi,
cestovnom i željezničkom prometu te ugovor o pristupanju
Švicarske istraživačkim programima EU-a.
Za nekoliko tjedana EU i Švicarska trebali bi potpisati protokol
na sporazum o slobodi kretanja kako bi se on prilagodio novoj
činjenici, to jest ulasku Hrvatske u EU-u. Švicarska bi pri tome
zadržala pravo koje imaju ostale članice, a to je ograničavanje
pristupa hrvatskim radnicima do najviše sedam godina nakon ulaska
u članstvo.
Sada je nakon održanog referenduma, kojim se propisuje uvođenje
godišnjih kvota za radnike iz svih zemalja članica upitno
potpisivanje protokola kojim bi se sloboda kretanja proširila i
na Hrvatsku. To bi kao rezultat moglo imati da Hrvatska ostane i
bez tih kvota.
Taj bi se problem mogao riješiti prije nego što se referendumska
odluka počne provoditi. Naime, prema švicarskim propisima vlada
ima tri godine da referendumsku odluku provede u djelo. Za
vrijeme toga trogodišnjeg razdoblja mogao bi se ispregovarati
novi sporazum kojim bi se na neki način zaobišli rezultati
referenduma.
I kada su potpisivani sporazumi 1999. godine, Švicarci su
nevoljko potpisali onaj o slobodi kretanja, ali su na njega
pristali jer su zauzvrat drugim sporazumima dobili pogodnosti na
drugoj strani. Upravo zato da sporazum o slobodi kretanja ne
padne na nekom referendumu u Švicarskoj, EU je inzistirala i
dobila da svi sporazumi budu jedan paket i ako padne jedan od
elemenata toga paketa onda pada cijeli paket. Stoga u svim tim
sporazumima postoji sigurnosna klauzula, nazvana "giljotina",
koja predviđa da padne cijeli paket, ako padne jedan od
sporazuma.
U ponedjeljak je u Europskoj komisiji izvor koji je želio ostati
neimenovan rekao da zasad nije vjerojatno da će EU odmah
aktivirati klauzulu o poništavanju svih sporazuma sa Švicarskom
odbije li ona potpisati protokol, nego da je vjerojatnije da će
prekinuti pregovore o sudjelovanju Berna u europskom
istraživačkom programu Horizon 2020 i u programu razmjene
studenata Erasmus.
Istraživački program EU-a za sljedeće sedmogodišnje razdoblje
težak je nekoliko milijaradi eura i za Švicarsku je vrlo važno
sudjelovanje u njemu, budući da njihovo gospodarstvo uvelike
prosperira zbog ulaganja u znanstvena istraživanja.
Švicarska je, iako ustraje na tome da ne želi biti članicom EU-a,
s njom čvrsto povezana. Mnogi čak govore da je njezina neovisnost
zapravo samo papirnata jer kao dio zajedničkog tržišta uvelike
ovisi o EU-u.
Švicarska je treći trgovački partner EU-a, iza Sjedinjenih Država
i Kine, a ispred Rusije i Japana. S druge strane, EU je daleko
najveći trgovački partner Švicarske - 78 posto švicaskog uvoza je
iz EU-a, a 57 posto švicarskog izvoza otpada na EU.
EU i Švicarska povezane su s više od stotinu bilateralnih
ugovora.
"Vrlo je jasan stav država članica da neće dopustiti diskriminaciju građana EU-a", rekla je ministrica Pusić.