Europa stari brže nego bilo koja druga regija u svijetu i prijeko su joj potrebni imigranti, ali ih mnogi Europljani ne žele, piše Reuters.
'Stari kontinent' možda bi mogao ublažiti utjecaj starenja radne snage do 2020. kada bi zaposlio više žena i starijih ljudi, poticao mobilnost i bolje koristio postojeće migrante, smatraju stručnjaci EU-a i OECD-a.
Ali u srednjem ili dugom roku, Europska unija morat će privući značajan broj kvalificiranih radnika iz trećih zemalja i prevladati sve veći otpor javnosti koji se očituje u jačanju populističkih antiimigrantskih stranaka.
"Ako zatvorite vrata (imigraciji), platit ćete ekonomsku cijenu", upozorava Jean-Christophe Dumont, stručnjak za migracije pri OECD-u.
"Za sada, možemo bolje iskoristiti migrante koji su već ovdje, bolje prilagoditi njihove vještine potrebama tržišta rada. Dugoročno, neće biti riječ samo o prilagodbi vještina, nego o brojkama", rekao je.
Sudeći po sadašnjim trendovima, stanovništvo Njemačke, Španjolske i Poljske počet će se smanjivati i to će usporiti njihov potencijal gospodarskog rasta.
Njemačka će s 82 milijuna stanovnika pasti na 74,7 milijuna do 2050., a njihova prosječna dob povećat će se na gotovo 50 godina, ako se ne poveća imigracija, po procjenama Eurostata. Neke projekcije još su i gore i po njima bi Njemačka 2060. mogla pasti na samo 65 milijuna stanovnika.
To znači da će doći do ozbiljnih problema na tržištu rada u nekim najsnažnijim europskim gospodarstvima - Austriji, Nizozemskoj i Finskoj, kao i u Njemačkoj - po istraživanju koje su za Europsku komisiju proveli JoergPeschner i ConstantinosFotakis polazeći od gospodarskog oporavka od samo 1 posto.
S druge strane, Velika Britanija, Francuska, Irska i u manjoj mjeri Italija mogu očekivati zdrav rast stanovništva. Britanija će do 2050. preteći Njemačku kao najmnogoljudnija nacija sa 77,2 milijuna stanovnika, ako ostane u Uniji, dok će Francuska dostići Njemačku sa 74,3 milijuna.
Neovisno o njihovim pozicijama na tom popisu, mnoge europske zemlje koje se još oporavljaju od šest godina krize naginju na suprotnu stranu od demografske realnosti zbog antiimigrantske političke retorike.
Marine Le Pen u Francuskoj, NigelFarage u Velikoj Britaniji i GeertWilders u Nizozemskoj privlače glasače iz radničke klase agitiranjem protiv slobode kretanja radnika u Uniji, sa siromašnijeg istoka i juga na bogatiji sjever.
Optužuju EU da otvara put migrantima koji kradu radna mjesta, ruše plaće i životni standard i povećavaju stope kriminala.
Žestoke kritike imigracije potaknule su papu Franju da u Europskom parlamentu nedavno apelira na Europu da bude otvorenija prema onima koji pristižu preko Sredozemnog mora u potrazi za boljim životom.
Drugi važan argument za racionalnu raspravu je sve veći utjecaj negativnih demografskih trendova na financiranje mirovinskog i zdravstvenog sustava, posebice u zemljama kao što su Njemačka i Španjolska koje imaju najstarije stanovništvo.
Kako poslijeratna 'baby boom' generacija odlazi u mirovinu, omjer starijih od 65 godina i radno sposobnog stanovništva dramatično će porasti, a broj mlađih od 15 godina smanjit će se za gotovo 15 posto do 2060., po projekcijama Eurostata.
Prosječni omjer starosne ovisnosti u EU-u sada iznosi 27,5, a Njemačka i Italija su daleko iznad te razine. Taj bi omjer mogao porasti na 49,4 2050., kada će biti samo dvoje radno sposobnih ljudi na svakog umirovljenika.
Većina europskih zemalja podigla je dob za umirovljenje na 65 ili više i traži dulje plaćanje osiguranja za punu mirovinu, a ti bi se uvjeti mogli još potrožiti.
"Demografija pokreće potražnju", ističe PaulHodges, direktor konzultantske tvrtke International eChem. "Stariji ljudi imaju manje potrebe za stanovima, automobilima i potrošačkom robom i moraju se snaći s nižim primanjima koja im donosi mirovina, što usporava gospodarstvo."
Prije financijske krize 2008., gospodarski rast u eurozoni iznosio je u prosjeku 2 posto na godinu. Taj rast, koji se smatra potrebnim da bi se sačuvala sadašnja razina socijalnog blagostanja, urušio se tijekom krize i još se nije oporavio.
Bez imigranata Europa će trebati velik rast produktivnosti kako bi zadržala svoj životni standard ili će se morati pomiriti s njihovim slabljenjem.
