Sabor počinje proljetno zasjedanje, koje bi, uz dva tjedna stanke oko Uskrsa, trebalo trajati do sredine srpnja.
Sjednica će, kako je i uobičajeno, početi aktualnim prijepodnevom, tijekom kojega će premijer i članovi Vlade odgovarati na pitanja zastupnika.
Na dnevnom redu su 102 točke, među kojima su i ustavne promjene koje bi, među ostalim, trebale ukinuti zastaru za kaznena djela teškog ubojstva i utvrditi referendumska pravila.
Premijer HDZ-u: Predložite nam što da radimo
Na samom početku aktualca zastupnica HDZ-a Martina
Dalić uputila je pitanje premijeru.
"U utorak zasijeda Vijeće ministara financija EU, a tom će
prilikom usvojiti prijedlog Komisije i otvoriti poceduru
prekomjernog deficita Hrvatskoj. Vjerojatno će tražiti da
Hrvatska smanji svoj deficit. Tražit će od Vlade da smanji
deficit i zaduživanje i da financije odvede u stabilniju zonu.
Stanje kod nas je sasvim suprotno od toga. Kako ćete na to
reagirati", upitala je Dalić.
"Pozvat ću vas koji ste nam i ostavili ovaj deficit da nam
pomognete s idejama", ironično je odgovorio Zoran
Milanović.
Dalić je istaknula kako je HDZ ideje i prijedloge upućivao Vladi i protekle dvije godine.
"Ukazivali smo da će nas smjer ekonomske politike koju vodite dovest do dublje krize. Iz klupa HDZ-a je došlo mnogo sugestija kako bolje i uspješnije voditi ekonomsku politiku", istaknula je.
'Hoćete li uslišiti vapaj pacijentima?'
Bivši ministar zdravlja Darko Milinović upozorio
je kako danas svjedočimo kolapsu zdravstvenog sustava. Iako ste
pompozno najavljivali smanjivanje listi čekanja, to se nije
dogodilo. 2.7 milijardi dugova u zdravstvu. Hoćete li uslišiti
vapaj pacijentima i spasiti zdravstvo? A to možete učiniti tako
da smijenite Rajka Ostojića", rekao je
Milinović.
Premijer je odgovorio Milinoviću na isti način kao što je to
učinio i Martini Dalić: "Očekujem da dođete sa konkretnim
prijedlozima i da kažete što da napravimo, a što vi niste
napravili dok ste bili ministar". Dodao je da to ne govori
ironično niti iz zlobe.
"Ne samo da nema autoritet u stuci, ministar Ostojić nema ni
autoritet tima kojeg predvodi. Nema s kim nije u zavadi otkako je
postao ministar zdravlja. Žalosno je što ne reagirate na vapaj
hrvatskih pacijenata, koji čekaju na operaciju mrene čak 500
dana. Vjerujte mi, ministar zdravlja dobro radi na
destabilizaciji položaja predsjednika Vlade", naglasio je
Milinović dodavši kako smatra da Milanović drži Ostojića na
položaju ministra kako mu ne bi preoteo funkciju.
Strukturne reforme
HDZ-ovac Davor Božinović potpredsjednicu Vlade
Milanku Opačić pitao je kada će se i kada
objaviti strategija struktrunih reformi.
"Ovo je jedan od najosmišljenijih reformskih zahvata. Formirali
smo operativni tim od 70 ljudi uključenih u reforme. U rujnu bi
trebala krenuti reforma jedinstvenog novčanog centra. Sve reforme
imaju terminske planove i gotovo svaki tjedan prikazujemo
izvješće", odgovorila mu je Opačić.
"Ne može se skup ac hoc mjera predstavljati kao suvisla cjelina i zaokružen posao", uzvratio je ministrici.
Postupci protiv srpskih povratnika
SDSS-ovac Mile Horvat upitao je premijera koji je interes Hrvatske da i dalje vodi postupke protiv srpskih povratnika.
"Drago mi je da ste skrenuli pozornost na taj problem, ali sami ste ga precizno locirali. DORH vodi taj proces i ono je neovisno i samostalno pravosudno tijelo, toliko neovisno da to može samo raditi. Sve naše bi se tumačilo kao pritisak na pravosuđe. Izvršne instrumente nemam ni kada je u pitanju DORH, ni kada su u pitanju sudovi. Apeliram da se od toga odustane, a to je sve što u ovom trenutku mogu. Izmjenom zakona vodimo prema tome da se DORH konzultira s Vladom", kazao je Milanović.
'Nemamo nikakav utjecaj na pravosuđe'
Ingrid Antičević Marinavić pitala je premijera
kako vidi ulogu pravosuđa i što kaže o nedavnim navodnim
pritiscima na isto.
"Ustav je tu jasan. Ni jedana vlada, pa ni ona moja, nema utjecaj
na pravosuđe. Taj prostor je konačno i definitivno zatvoren
posljednjim ustavnim promjenama. Pravosudna vlast je samostalna,
radi po savjesti i po zakonu. Trebala bi provoditi zakone koje
donosi ovaj Sabor i to bi trebao biti jednostavni. To bi trebao
biti jednostavan zatvoren krug. Nažalost, to nije tako. Mi nemamo
nikakav utjecaj na pravosuđe, a onaj tko tako govori i napada,
neka nam pokaže ta vrata, mi nećemo proć kroz njih. Ali kad
proziva, neka nam ih pokaze. Pravosuđe jest neovisno, nemamo
sredstva da utječemo na pravosuđe, ali svatko tko radi javni
posao i plaćaju ga porezni obveznici, mora bit spreman na
kritiku. Sudovi se ne bi trebali baviti politikom, ali nemamo
načina da to zabranimo. Autoritet ne može riješiti šutnjom, niti
se može kupiti na kiosku, već se on gradi. Ne možete ga ni
propisati zakonom. Ukoliko građani budu osjećali da postoji
pravna sigurnost, toliko ćemo mi napredovati kao društvo.
Samostalnost i neovisnost ne može postati odgovornost. Javnost
mora znati. Moramo naučiti da politika nije naslonjač, nego jedna
teška i kompetitivna djelatnost, a sudovi se ne bi trebali baviti
politikom", istaknuo je predsjednik Vlade.
Marija Ilić iz HSU-a je zamolila ministricu kulture AndreuZlatar Violić da se naplata televizijske pristojbe prilagodi umirovljenicima i njihovim primanjima. Naime, na godišnjoj razini jedno kućanstvo plati gotovo tisuću kuna HRT-u, dok se mirovine u Hrvatskoj kreću oko 1.200 kuna. Dakle, gotovo cijela jedna mirovina umirovljenika ili umirovljenice otiđe na javni medijski servis.
"Pristojba za naša javnu televizija naplaćuje se prema kućanstvu, a ne prema dohotku. Gotovo 1,2 milijuna kućanstva redovito plaća pristojbu. Možemo napraviti projekciju može li se ići u smanjivanje cijene pretplate, ali ne i na način prijavljivanja", rekla je ministrica.
Najkritičniji trenuci za naciju, a Vlada ne vidi kako građani žive?
Branko Hrg iz HSS-a pitao je Milanovića je li svjesan situacije u kojoj se Hrvatska nalazi.
"Nisam siguran da li smo mi svi svjesni općeg stanja u društvu i što je vani ove dvorane. Pola mandata je prošlo, a ono što obilježava hrvatsko društvo je apatija, depresivnost i beznađe, a ono kako građani opisuju Vladu je bezidejnost te unutarnjih sukoba. Nezaposlenost raste, tvornice propadaju, selo je pred uništenjem, dugovi u bolnicama rastu, traži se smjena ministra obrazovanja. Imate li snage priznati niste uspjeli i pozvati oporbu i stručnjake u Vladu da vam pomognu", pitao je Hrg.
"Možemo li vi očekivati da ćete i vi podržati naše prijedloge ili barem biti korektni po tom pitanju", rekao je. Hrg je dodao kako nije dobio odgovor na svoje pitanje.
"Nisam siguran da ste svjesni kako su ovo jedni od najkritičnijih trenutaka za naciju, da je stanje katastrofalno i da građani traže da se nešto promijeni. Idite među ljude. Vi se možda krećete među onima kojima je dobro, ali ja se krećem među seljacima, radnicima, sirotinjom i mladima koji planiraju seliti iz zemlje. Ne možete mi osporiti da ne znam kako se građani osjećaju", kazao je Hrg.
'Bez pitanja, vaše pitanje mogu shvatiti kao provokaciju'
Boro Grubišić iz HDSSB-a istaknuo je kako oko 300 liječnika traži ispisnicu iz Hrvatske liječničke komore i planira se odseliti u inozemstvo. Upitao je kada će Milanović smijeniti ministra zdravlja Rajka Ostojića.
"Poštovani kolega, rekli ste da usprkos svim sanacijama, situacija ne ide nabolje, što znači da priznajete napore. Dok toga ima, sustav ima šanse napredovati. To je kompleksan sustav, a opet nisam čuo ni jedan konkretan prijedlog. Kada ćete pružiti podršku racionalizaciji sustava? Mi smo si obećali cijeli niz stvari koje si ne možemo platiti. Ovo o čemu vi govorite su kompleksni sustavi koji su gubitke gomilali godinama. Bez prijedloga, vaše pitanje mogu shvatiti samo kao legitimnu provokaciju. Svaki liječnik koji napusti Hrvatsku - to je žalosno. U njega ili nju je uloženo mnogo jer je obrazovanje besplatno, no ne možemo nikoga zadržati silom, postoji sloboda kretanja. To je Europska unija", rekao je Milanović i dodao kako će učiniti sve da liječnici ostanu ovdje, ali čuda ne obećaju.
Milanović se bahati: Odgovor je ne!
"Od prošlog aktualnog sata je novih 20.000 nezaposlenih ljudi, a
pad industrijske proizvodnje se bliži dvoznamenkastoj brojci.
Smijali ste kad smo upozoravali da bi broj nezaposlenih mogao
doseći 400.000. Niste li vi danas ovdje priznali kako nemate
snage za reforme i pitali oprobu za pomoć", pitao je
Milošević.
"Odgovor je ne", kratko je i oštro rekao premijer.
Lidija Bagarić iz SDP-a ministra financija Slavka Linića pitala
je koliko smo se točno zadužili i kako te dugove planiramo
vratiti.
"Vlada se intenzivnom aktivnostima bavi kao odgovor na mjere i
preporuke. Prije travnja i ocjene Europske komisije, imat ćemo to
raspravljeno. Bitno je reći da će sve mjere pokušati izbjeći
smanjenje plaća u državnom i javnom sektoru te diranje u mirovine
koje je već sada nemoguće smanjivati. Problem je broj
umirovljenika, a za plaće je već provedena racionalizacija",
odgovorio je.
Tko će osigurati budućnost Hrvatske?
Željko Reiner je upitao što je s pronatalitetnom
politikom Hrvatske premijera Zorana
Milanovića.
"Niste ništa napravili što se demografskog razvitka Hrvatske
tiče. Svake se godine rađa pet posto djece manje. Svake godine
oko 10.000 ljudi umre nego što se rodi, a pučanstvo postaje sve
starije. U ovako strašnom gospodarskom stanju postavlja se
pitanje tko će u budućnosti raditi u Hrvatskoj i tko će osigurati
budućnost zemlje? Hoćete li barem početi raditi na tome? Hoćete
li provoditi neke populacijske i pronatalitetne mjere? Dosad ste
provodili samo mjere koje su bile upravo suprotne -
protupopulacijski i protunatalitetno. Ove godine ste povećali PDV
na dječju hranu. Zar uistinu mislite da će poskupljenje dječje
hrane spasiti Hrvatsku", pitao je.
"Strategija će biti gotova do kraja ove godine, ali ne može biti
tretirana na ovako bagatelan način. Naša Vlada je preuzela državu
u stanju teške recesije i vjerujem da će se ove godine izvući iz
recesije. Preuzimamo odgovornost za ono što radimo, ali reći da
smo zemlju doveli u krizu, to nije točno. Možete misliti da smo
nesposobni, bolji ili gori, ali držimo se elementarnih činjenica.
Problem demografije nećemo riješiti jeftinim upadicama. To je
problem koji mori veliki dio Europe, pa i jednu bogatu Njemačku.
A države koje su ga uspjele 'riješiti' su učinile aktiv što je
potreban jako širok konsenzus, povijesne prilike i drugačije
stanje svijesti od one koju imamo mi. Problem nećemo rješavati
imigracijom, jer nacija od 4,5 milijuna ljudi nije za to spremna
niti će ikada biti. Nada su nova i kvalitetna mjesta. Nije
svejedno ima li nas četiri ili pet milijuna, ali poanta je da i
ta četiri milijuna moraju dobro živjeti", kazao je Milanović.
"Danas ste svaki odgovor ili bagatelno odgovorili ili tražili oporbu da dâ svoje ideje. To bi bilo u redu da je prvi dan vašeg mandata, a ne dvije godine. Spomenuli ste da bi odgovor bio imigracija. Rješenje je čisto suprotno - spriječiti emigraciji. Iz Hrvatske danas ne odlaze slabo obrazovani fizički radnici, nego oni najbolji, najobrazovaniji, oni koji su trebali biti budućnost Hrvatske. U ovom trenutku 375.000 nezaposlenih ne vidi nikakvu nadu", dodao je Reiner.
Koliko je lažnih korisnika socijalne skrbi otkriveno?
Saša Đujić iz SDP-a pitao je ministricu
socijalne politike i mladih Milanku Opačić
koliko je lažnih korisnika socijalne skrbi otkriveno i koliko je
novca na taj način ukradeno.
"Revizija je nešto što treba biti svakodnevna i kontinuirana
aktivnost. Mi smo pronašli oko 7.000 korisnika koju su uzimali
prava za osobu koja je bila mrtva ili su bili zaposleni, a o tome
nisu obavijestili sustav. Radi se o 40 milijuna kuna na godišnjoj
razini. Taj novac će sada ići ljudima kojima je zaista potreban.
Ove godine će nam pomoći i jedan novi obrazac u kojem će se
vidjeti svi prihodi koji nisu plaća", odgovorila je.
Milanović kao neimenovani izvor iz Vlade?
Laburist Branko Vukšić je upitao predsjednika
Vlade Zorana Milanovića je li on bio neimenovani izvor koji je
komentirao odluku o izručenju Josipa Perkovića
Njemačkoj.
"Mogu li se građani u drugoj polovici Vašeg mandata nadati
državničkijim reakcijama i hoćete li biti usredotočeniji na
stvarne probleme", pitao je.
Milanović je primijetio kako Vukšić iz sjednice u sjednicu 'žudi
da bude njegov savjetnik za odnose s javnošću'.
"Savjetujem vam da se ne bavite mojim odnosima s javnošću. O tome će suditi birači. Smatrate da zastupate određenu grupu ljudi, određene interese i svjetonazor. Doduše, meni je teško shvatiti koji bi to sustav vrijednosti bio. Grubo rečeno, to je populizam, a ljudima se na neki način morate približiti. Je li to način ili je način ovo što ja pokušavam raditi, pokazat će izbori. Što se tiče znanja i metoda, mi tu nismo loši. Vi se tek trebate dokazati. Nemojte mi govoriti kako da se obraćam javnosti. Što se tiče Zakona o radu i sukoba sa sindikatima i što ste optužili ministra rada Miranda Mrsića da je sluga kapitalista - koji su naši motivi da bude tako. Osim da više ljudi radi, kao u npr. Njemačkoj u kojoj radi više ljudi, ali za manju plaću. To je cijena uspjeha", istaknuo je Milanović.
"Vaša briga je urodila s gotovo 400.000 nezaposlenih. S brojnim svojim mjerama ste pokazali kako ste neoliberalna vlada, puno više od one HDZ-ove. Ono što vi radite, kako nastupate i kako vodite zemlju se tiče svih građana Republike Hrvatske", nadodao je Vukšić.
Stvarni potencijali državne imovine i strategije
SDP-ovka Ivana Posavec Krivec pitala je
Ranka Ostojića koji su stvarni potencijali
Hrvatske kada je riječ o državnoj imovini te postoji li nekakva
strategija raspolaganja istom.
"Hrvatska je dosad bila sinonim za loše upravljanje svojom
imovinom. Dosad Hrvatska nije znalo što zapravo ima, a to se
promijenilo popisom koji je napravljen, tj. popisom svega što
Hrvatska trenutačno ima", kazao je.
'U politici je potrebno malo poniznosti'
Nezavisna zastupnica Jadranka Kosor pitala je
Zorana Milanovića ne misli li da su ulazak u
NATO i u EU bili važni strateški ciljevi.
"Vaše pitanje je retoričko. Tu se nije mislilo doslovno i nemojte
te stvari uzimati doslovno. Nemojte to uzimati k srcu, znamo svi
kako političari znaju biti tašti. Radilo se, ali se nije radilo
dovoljno, na pravi način i na vrijeme, što se odnosi na krizu. Tu
nije bilo ni smjelosti ni hrabrosti, a nakon toga smo ušli u malu
spiralu nazadovanja i stagnacije. Hrvatska je ispunila ciljeve,
ali to se pokazalo da je nekima to bilo prikrivanje i da sada
ponovno ispod tepiha izvlače netrepeljivost", izjavio je
premijer.
"Niste mi odgovorili na pitanje. Nisam kritike doživljavala
osobno, kao što nisam doživjela ni izjavu vašeg ministra Bauka
koji mi je svojedobno rekao da si napravim broš s brojem od
317.000 jer da doživljavam to osobno mogla bi sugerirati isto
samo s brojkom od 375.643 na današnji dan. Ako želite potporu, a
to apsolutno razumijem, onda ne podcjenjujte ničiji dosadašnji
rad. Vjerujem da ćete do kraja naučiti nešto što sam i ja naučila
- u politici je potrebno malo poniznosti", komentirala je Kosor.
'Svaki političar može pravosuđe poljubiti u obraz'
HDZ-ovac Davorin Mlakar složio se s Milanovićem
da uvodi red, ali ne onaj kakav bi htio.
"Uveli ste redove na HZZ-u i pred pučkim kuhinjama, a uveli ste
red i u Saboru gdje Vlada ima ključnu ulugu. Radite reda i u
pravosuđu gdje vršite pritiske. Koje su vaše kompetencije da
prozivate pravosudne dužnosnike za njihovu kvalitetu rada",
upitao je Mlakar.
"Ovdje smo čuli svašta. Kada govorimo o pritisku na pravosuđe, vi
očito niste slušali što sam ja ovdje govorio, a niste pročitali
ni Ustav. Svaki političar može pravosuđe poljubiti u obraz i ne
može mu ništa. Pravosuđe radi svoj posao. Pravosuđe i suci su
potpuno neovisni i odgovaraju samo svojoj savjesti. Ako pogriješe
neće odgovarati nikome. Možete ponavljati koliko hoćete, ali ja
ću vas ipak čekati, a nije mi jasno zašto ste mi postavili ovo
pitanje. Nikome nije jasno ni zašto ste protiv osnivanja
istražnog povjerenstva. Očito je da vi strahujete od istražnog
povjerenstva", istaknuo je premijer.
'Od vaše nesposbnosti deblja je jedino važa koža'
Gordan Jandroković pitao je premijera da
komentira slučaj Šegon jer on najviše zaokuplja
javnost zadnjih dana.
"Radi se o jednom od sto ili više pomoćnika. Ministar je rekao da
će čekati nalaz Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa.
Riječ je o sivoj zoni, treba utvrditi postoji li sukob interesa.
Ja sam dao jasnu poruku da ubuduće svi koji obnašaju tu dužnost
se maknu od sličnih situacija, ili da se bave privatnim biznisom.
Što je granica, morat ćemo razgovarati jer se to ne može
definirati zakonom. Formalno se čini kao da je sve u redu, ali
vidjet ćemo", odgovorio je Milanović.
"Ignorirali ste moje pitanje kao što ste ignorirali i odluku
Vrhovnog suda o slučaju ubojstva Đurekovića. Od
vaše nesposbnosti deblja je jedino važa koža", dodao je
Jandroković.
Potpredsjednica Hrvatskog sabora Dragica Zgrebec
upozorila ga je da pazi na izražavanje.
'Javno zdravstvo ostaje u hrvatskim rukama'
Laburist Dragutin Lesar pitao je Rajka Ostojića koliko se bolnica planira zatvoriti nakon uvođenja masterplana te je li istina da se planira privatizacija zdravstvenog osiguranja.
"Nema dvojbe kako je budućnost javnog zdravstva jako dobra. Ukinuli smo privatni monopol. Nitko nije protiv privatnika u zdravstvenom sustavu, ali smo oštri privatnici privatnog monopola. Postoji jedna loša stvar, a zove se državni monopol. Postoji i gora, a zove se privatni monopol. Javno zdravstvo se očituje i u prevenciji i edukaciji. Javno zdravstvo ostaje u hrvatskim rukama. Što se tiče zdravstvenog, ono je temeljeno na solidarnosti. Na žalost, solidarnost bogatijih prema siromašnijima još nismo napravili", odgovorio je ministar.
Što je s revizijom Vatikanskih ugovora?
Ivan Grubišić pitao je premijera što će biti s
revizujom ugovora između Hrvatske i Vatikana.
"Pozivam se na činjenicu da se stanje promijenilo u Hrvatskoj s
jedne strane, ali i u Vatikanu dolaskom pape
Franje, koji izgleda da je jako socijalno osjetljiv.
Slažem se da ni jedna grupacija ne može koristiti društvena dobra
da za to ne odgovara i da ne podnosi račune. Smatram da bi
pokazali dobru volju i da se pristupi komisijski o tome što bi se
moglo promijeniti u ugovorima", istaknuo je Grubišić.
"Rekli smo da ugovore nećemo mijenjati. Svaka vlada ima pravo da
sve međunarodne ugovore prespituje i gleda ih u svjetlu
nacionalnih interesa. Ako se procijeni da nešto nije u interesu,
sve je predmet revizije. Tu postoje i ograničenja, a jedno od
njih je što ne vidimo razlog za to", odgovorio je Milanović.
"Mislim da je došlo vrijeme za promjene, jer Hrvatska ima preko 370.000 nezaposlenih", zaključio je Grubišić.