Najnoviji podaci Eurostata za srpanj, prvi otkako je Hrvatska u Europskoj uniji, pokazuju očekivano: Hrvatska je blizu vrha ljestvice nezaposlenosti mladih, drži neslavno treće mjesto iza Grčke i Španjolske.
Stopa od 55,4 posto zvuči zastrašujuće u odnosu na njemačkih 7,2 posto. Svaka druga osoba do 25 godina, aktivna na tržištu rada, bez posla je.
"Stopa nezaposlenosti mladih u pravilu prati opću stopu nezaposlenosti koja je isto tako u Hrvatskoj jako visoka, među višima u EU. Mladi ljudi u pravilu i kad se zaposle imaju ugovor na određeno vrijeme i onda su oni prvi koji bivaju zaposleni po potrebi", rekla je IvaTomić sa Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Još više zbunjuju različiti podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji tvrdi da u Hrvatskoj među 316.000 nezaposlenih mladih ima oko 57.000. Eurostat procjenjuje da ih ima čak 20.000 više.
Eurostatove brojke, kaže službeno objašnjenje iz Zavoda za zapošljavanje, samo su projekcija i pretpostavka dok su one koje ima HZZ egzaktne.
"Dosta mladih osoba vjerojatno se ne prijavljuje na Zavod barem neko vrijeme nego traži posao bez Zavoda ili se odjavilo iz raznih razloga sa evidencije Zavoda. U tome leži dio te razlike", kaže Teo Matković, pomoćnik ravnateljice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
I po hrvatskoj i po europskoj statistici, perspektiva mladih u Hrvatskoj nije blistava, zato oni koji neuspješno obijaju vrata burze sve češće razmišljaju o odlasku preko granice.
Egzodus mladih koji bi mogao zadesiti Hrvatsku, dugoročno potkopava i društvene i gospodarske temelje zemlje.
"U kratkom roku možda će to u Hrvatskoj čak donijeti pozitivne efekte u smislu manjeg pritiska na burzu rada no dogoročno - ako mi izgubimo tu generaciju, posebno mlade visokoobrazovane ljude, to može imati negativne efekte na buduću stopu gospodarskog rasta", objašnjava Tomić.
Trend pada gospodarstva, koje tone već sedmi kvartal za redom, bez zapošljavanja mladih neće se preokrenuti.
