S 27. prosincem počinje zimsko sezonsko sniženje kada su proizvodi u prosjeku sniženi između 20 i 70 posto, a taj popust zna rasti prema kraju isteka roka sniženja, javljaju Vijesti.hr. "U prvom krugu, do polovice siječnja, popusti će iznositi između 20 i 30 posto, nakon toga se očekuju popusti i do 50 posto, a pred sam kraj veljače očekujemo da će cijene padati i prema 70 posto", najavila je direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić.
U 60 dana propisanog trajanja sniženja redovna cijena i nova snižena cijena mora se iskazati jasno, vidljivo i čitljivo. Ako trgovac ne proda sve proizvode, može nastaviti s prodajom po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, ali mu nije dopušteno oglašavati takvu prodaju kao sezonsko sniženje nakon proteka propisanih 60 dana. Tijekom zimskoga sniženja najviše se kupuje odjeća i obuća, ali i različiti sezonski proizvodi, poput zimske opreme i dekoracija.
"Praksa je pokazala da posljednjih godina domaći trgovci prate trendove europskih trgovaca po pitanju sezonskih rasprodaja pa se bilježe sve veće stope sniženja. Dakle, tu možemo govoriti o međunarodnoj konkurentnosti jer zbog usklađenih rokova sniženja naši kupci više ne idu u tolikoj mjeri kupovati u druge zemlje u okruženju. Trgovci sve više osluškuju i uvažavaju promjene na tržištu te nastoje uspješno odgovoriti na želje i potrebe potrošača", poručuju iz Hrvatske gospodarske komore za RTL.
Cijena i dalje najvažniji faktor
Kad govorimo o digitalizaciji, trgovini sadašnjosti i budućnosti ne možemo ne spomenuti e-trgovinu. U svjetskim razmjerima kontinuirano raste, a i u Hrvatskoj je zabilježen isti trend. Novi potrošač je informiran, sve kritičniji i sve digitaliziraniji. No, neke stvari se ipak ne mijenjaju. Cijena mu je i dalje jedan od najvažnijih faktora prilikom donošenja odluke o kupnji.
''Danas valja govoriti o omnichannel pristupu, koji je fokusiran na kupca i uklanja granice između svih kanala kupnje. Zapravo se na određeni način online i offline prodaja sinkroniziraju i povezuju. Kupci danas često koriste sve kanale. Naruče proizvod online pa ga preuzmu u fizičkoj prodavaonici, ili primjerice odlaze u fizičku prodavaonicu probati određeni primjerice odjevni predmet pa ga kupe online kanalom'', kazali su iz HGK.
Nemojte nasjesti na zamke trgovaca
Većina kupaca zadovoljna je 'ulovima' na sniženjima, ali često imamo priliku čuti da se osjećaju prevarenima. Dijana Kladar iz Saveza udruga za zaštitu potrošača kazala nam je da se kupci najčešće žale kako trgovci oglašavaju sniženje, a stave svega par proizvoda na primjerice 70 popusta. Kupci su uočili još jednu praksu trgovaca:
''Često tvrde da trgovci neposredno prije sniženja dignu cijenu robe ili napišu visoku cijenu po kojoj se proizvod nikada nije prodavao" dodaje Kladar. Ističe i kako sniženja u Hrvatskoj još nisu kao u drugim zemljama EU, idu samo do 50%. Trgovci, naglašava Kladar, se služe marketingom na način koji ponekad zavarava potrošače, a pitanje nepoštenog marketinga i utjecaja na potrošače se kod nas ne sankcionira učinkovito. Kao primjer ističe sve popularniji 'Crni petak' koji se iz Amerike proširio na ostatak svijeta.
''Black Friday groznica stvara psihološki utjecaj na potrošače da izađu u shopping centre i kupuju, a zapravo sniženja su većinom bila 30%", kaže Kladar. Kako bi izbjegli zamke trgovaca, Kladar građanima savjetuje da prije kupnje uvijek pitaju ako imaju kakvih neudoumica te da pažljivo pročitaju sve ugovore koje potpisuju. "U slučaju sumnje na nepravilnosti možete se besplatno obratiti Državnom inspektoratu", napominje.
Online kupnja u Hrvatskoj zaostaje za onom u EU
Podaci Eurostata pokazuju da je tijekom 2017. godine (podaci za 2018. godinu biti će dostupni u veljači 2020.) jedno od pet poduzeća u EU-28 ostvarilo elektroničku prodaju. Postotak prometa na e-prodaji iznosio je 17% ukupnog prometa poduzeća s 10 i više zaposlenih osoba. U zadnjih deset godina na razini EU postotak poduzeća koja su ostvarila e-prodaju povećao se za 7 postotnih bodova, a promet poduzeća od e-prodaje povećao se za 5 postotnih bodova. 35 % kupaca u Hrvatskoj koji se koristi internetom kupovalo je u 2017. online putem, na razini EU kupovalo je 60% građana. Na razini EU najviše su kupovali online Danci, Britanci i Nizozemci.
Putem e-trgovine na razini Unije su se najviše kupovali odjeća i sportski proizvodi (64%), usluge vezane za putovanje (prijevozne karte i smještaj) (53%), proizvodi za kućanstvo (45%), ulaznice za priredbe (39%) te knjige, časopisi i novine (32%). Manje od jednog od pet e-kupaca kupilo je telekomunikacijske usluge (20%), računalni hardver (17%), lijekove (14%) i materijal za e-učenje (7%).