Teritorij Sutorine, uz morsku obalu Crne Gore koji vodi ka Prevlaci, a obuhvaća područje veličine od sedamdesetak četvornih kilometara, zakonski i povijesno pripada Bosni i Hercegovini i mora bi joj biti vraćen, zaključak je koji je prevladao tijekom javne rasprave vođene u utorak pred posebnim povjerenstvom parlamenta BiH zaduženim za razmatranje inicijative o vraćanju Sutorine u sastav BiH.
Na temelju ranijeg zaključka Zastupničkog doma parlamenta BiH javna rasprava je organizirana prije očitovanja o već utvrđenom prijedlogu sporazuma o međudržavnoj granici s Crnom Gorom.
Dvije su države bile na putu prve u regiji riješiti pitanje granica, no 2014. godine jedna je neformalna skupina građana pokrenula javnu kampanju za povrat Sutorine. Pozvali su se pritom na činjenicu da je taj teritorij, koji je zapravo "uklonjen" od Trebinja prema Herceg-Novom, odlukama Berlinskog kongresa iz 1878. godine utvrđen kao jedan od dva izlaza tadašnjeg teritorija BiH na more, uz onaj u Neumu.
U vrijeme Kraljevine Jugoslavije taj je teritorij postao sastavnim dijelom nekadašnje Zetske banovine, odnosno današnje Crne Gore, a tamo je ostao i nakon 1945. godine.
U navijačkom ozračju iznesena su različita stajališta, no najveći broj sudionika inzistirao je na tome da Sutorina mora biti vraćena u teritorijalni sastav BiH.
Argumente protiv te tvrdnje iznio je predsjedatelj Državnog povjerenstva za granice ŽeljkoObradović upozorivši kako je činjenica da bez obzira na sve ono što se zbivalo kroz povijest, ni u vrijeme raspada bivše Jugoslavije, niti u vrijeme međusobnog priznavanja BiH i Crne Gore, Sutorina nije bila dio teritorija BiH.
To je konstatiralo i međunarodno arbitražno povjerenstvo za bivšu Jugoslaviju, koje je utvrdilo da su granice bivših republika u sastavu SFRJ, u vrijeme kada se ta država raspala, automatski postale i međunarodno priznate granice.
"Izvješće Banditerova povjerenstva ima snagu međunarodne presude", kazao je Obradović, podsjetivši da BiH u vrijeme raspada bivše Jugoslavije nije imala ni administrativnu niti sudsku vlast nad teritorijem Sutorine.
Na temelju tih činjenica Državno povjerenstvo za granice BiH identificiralo je graničnu crtu s Crnom Gorom u dužini od 268 kilometara prema stanju u vrijeme uzajamnog međusobnog priznanja.
Državna povjerenstva dvije zemlje, kako je podsjetio Obradović, također su usuglasila i parafirala tekst sporazuma o granici te topofrafske karte s ucrtanom graničnom crtom.
Time su se stekli uvjeti za zaključivanje međudržavnog ugovora o granici, čime bi BiH i Crna Gora postala prve dvije države u regiji koje bi uredile pitanje granica.
"Povjerenstvo za granice nije imalo osnova za otpočinjanje razgovora o teritoriju Sutorine kao spornom", kazao je Obradović.
SDP-ov zastupnik u Zastupničkom domu parlamenta BiH DenisBećirović, koji je ranije predložio usvajanje parlamentarne rezolucije o tome da je Sutorina dio BiH, ustvrdio je u utorak kako je nepravda to što ovo područje danas nije u sastavu BiH, pozvavši se na argumente od prije pet stoljeća kao i na granice Otomanskog imperija, definirane na Berlinskom kongresu uoči Austrougarske okupacije BiH.
Založio se za to da se odbaci već utvrđeni prijedlog sporazuma o granicama s Crnom Gorom. "Mi ćemo se za područje Sutorine zalagati isključivo mirnim putem, pravnim i demokratskim sredstvima", kazao je Bećirović ustvrdivši kako se "svi slažu" da je prema BiH načinjena nepravda no jedni u BiH, po njegovu sudu, žele je ispraviti, a drugi ne žele.
HazimBašić, profesor sarajevskog sveučilišta, upozorio je kako u slučaju odluke da se ide na arbitražu pred Međunarodnom sudom pravde (ICJ) mora postojati jasna procjena je li taj spor uopće moguće dobiti.
"Mišljenja Badinterova povjerenstva ključ su sadašnjih granica", istaknuo je Bašić upozorivši kako se mišljenja arbitražnog povjerenstva za bivšu Jugoslaviju ne mogu mijenjati osim ukoliko o tome ne postoji uzajamni dogovor zainteresiranih strana.
Crna Gora je već jasno kazala da o tome neće pregovarati pa taj mehanizam nije moguće primijeniti u slučaju spora oko Sutorine, konstatirao je Bašić. Crna Gora, kako je istaknuo, na području Sutorine već 70 godina obnaša vlast i na to nema nikakvih primjedbi te s tom činjenicom valja računati i u eventualnom sudskom sporu koji opet može utjecati i na ukupno stanje u regiji.
Za osporavatelje ovakvih prosudbi ključ svega su i dalje odluke Berlinskog kongresa od prije 137 godina pa je tako profesor emeritus sarajevskog sveučilišta Omer Ibrahimagić predložio da na tome BiH temelji uređenje graničnih pitanja ne samo s Crnom Gorom, nego i s Hrvatskom, a da se sve naknadne odluke tretiraju kao nevažeće. "Našim susjedima danas treba ponuditi da potpišu te granice osim tamo gdje je u SR BiH provedena izmjena tih granica u postupcima propisanim ustavima BiH i SFRJ", kazao je Ibrahimagić.
S obzirom na pokrenuto pitanje o vraćanju Sutorine u sastav BiH, izjašnjavanje Parlamenta BiH o ratifikaciji sporazuma o granicama s Crnom Gorom je odgođeno te će parlament naknadno o tome raspravljati. Crnogorska vlada ranije je istaknula kako o tome više ne kani pregovarati i da to pitanje smatra riješenim bez obzira na unutarnje prijepore u BiH.