Rezultati istraživanja postavljaju nova pitanja o uvjetima na
Marsu u njegovim ranim godinama postojanja, u razdoblju kada je
taj planet, prema znanstvenicima, više nalikovao Zemlji, imao je
gušću atmosferu, više temperature i vodu na površini.
Najveće vulkanske erupcije su najvjerojatnije pokrenule klimatske
promjene koje su poput prekidača izmjenjivale nalete hladnoće
kada je pepeo zasjenio sunčevu svjetlost i toplinske udare kada
su štetni plinovi zbog učinka staklenika prekrili nebo,
pojašnjavaju znanstvenici.
Ti su supervulkani vjerojatno otežali nastanak života na površini
planeta, ali podzemni ispusti pare i izbacivanje vode u atmosferu
su mogli pridonijeti stvaranju niša za rast mikroba, dodaje
geolog Joseph Michalski s Instituta za planetarnu znanost u
Tusconu, Arizoni.
Do otkrića supervulkana došlo je na temelju analiza snimki koje u
posljednjih 15 godina šalju četiri svemirske sonde koje
orbitiraju oko Marsa.
Spomenuti su vulkani, poznati kao "caldera", prastare, urušene strukture, a ne strme, stožaste ili kupolaste planine poput Olympus Monsa na Marsu, tzv. oklopljenog vulkana koji je tri puta viši od 8.848 metara visokog Mt. Everesta, najveće planine na svijetu.
"Puno znamo o vulkanskoj povijesti Marsa u posljednje 3 milijarde do 3,5 milijarda godina, ali još uvijek nam ostaje milijarda godina prije toga o kojoj, kada je riječ o vulkanima, zapravo ne znamo mnogo", rekao je Michalski.
"Ako je u ranim danima svog postojanja Mars doživio puno više eksplozivne vulkanske aktivnosti, tada sačuvane značajke reljefa ne izgledaju poput oklopljenih vulkana. Zato ih možda i ne vidimo", dodaje geolog.
Znanstvenici pojašnjavaju da supervulkani eruptiraju snagom koja je 1.000 puta jača od snage tipičnih vulkana poput Mount St. Helens. Taj je vulkan razorio vrh planine, ubio 57 ljudi, a kipući pepeo, para, voda i krhotine odletjele su 24.000 metara u vis. Dokaze o nekadašnjim supervulkanima na Zemlji izbrisali su sudari tektonskih ploča i ostale geološke aktivnosti.
Michalski priznaje, kao što je to često u znanosti, da je do spoznaje o supervulkanima na Marsu došao sasvim slučajno, tj. analiziranjem fotografija u potrazi za kraterima nastalim udarom.
"No, jedan od tih kratera je vidljivo bio vulkan...moguće je da ih je puno više", rekao je.
Kako emisije plinova iz vulkana pridonose stvaranju atmosfere planeta, razumijevanje vulkanske povijesti Marsa je ključno da saznamo kako je taj planet, četvrti po redu od Sunca, izgledao na početku stvaranja.
Michalski očekuje nove dokaze koje bi mogao pribaviti NASA-in mobilni robotski laboratorij Mars Curiosity koji se kreće prema 5.000 metara visokoj uzvisini Mount Sharp, išaranoj slojevima stijenja koje čuvaju dugu geološku povijest Crvenog planeta.
