"Je li nakon Ukrajine na redu Bosna i Hercegovina?", propitivao je u velikoj analizi utjecajni njemački dnevni list Die Welt na dan napada Rusije na Ukrajinu, prije svega zbog linije utjecaja Rusije preko Srbije do Republike Srpske, odnosno Milorada Dodika.
Ni Dodik svojim postupcima i držanjem nije demantirao njemačke analitičare i ustrajno pokazuje da je doista blizak Rusiji neovisno o agresiji na Ukrajinu. Još prije otvorenog napada zalagao se da se Bosna i Hercegovina odredi kao "neutralna", a nakon što je predstavnik BiH u Ujedinjenim narodima, Sven Alkalaj, podržao osuđujuću izjavu o ruskoj agresiji, Dodik je prosvjedovao i ustvrdio da nije "bilo suglasnosti iz RS za taj potez".
U ponedjeljak, 28. veljače, kada se pred novinarima pojavio zbog drugih obaveza, pokušao je izbjeći odgovarati na to pitanje, a onda je opet naglasio da Predsjedništvo BiH neće biti jedinstveno u stavu, jer će se on zalagati za "neutralan" stav, protiv sankcija EU-a. No, činjenica je da su svi ti njegovi istupi sada prilično suzdržani i oprezni, u odnosu, primjerice, na njegove ranije izjave kojima je uzdrmao cijelu regiju početkom prosinca prošle godine, nakon što se osobno susreo s Vladimirom Putinom u Moskvi.
Dodik je tada tvrdio da mu je Putin dao jamstva da će čuvati Daytonski sporazum, da ima njegovu podršku u planovima oko izdvajanja Republike Srpske iz ustavno-pravnog poretka BiH, a službeni Kremlj nije ni potvrdio, ali niti demantirao njegove dramatične objave. Bilo je to ono vrijeme kada je Dodik govorio da ga jedino predsjednici Putin i Milanović razumiju, a tvrdio je da je Putinu prenio i obećanje da će se Republika Srpska odlučno zalagati protiv pokušaja da se BiH približi članstvu u NATO savezu.
Pitali smo stoga Vlatka Cvrtilu, stručnjaka za sigurnost i geopolitičke odnose, rektora Sveučilišta Vern, je li ovo Dodikovo držanje – očekivano? Ili je ipak iznenadio svojim opreznim izjavama bez velikih iskaza "ljubavi" prema Putinu?
Putinovi sljedbenici
"Milorad Dodik se nalazi u nezavidnoj situaciji jer je njegova dosadašnja moć i politička platforma u velikoj mjeri bila naslonjena na Rusiju i njezinu poziciju na zapadnom Balkanu. U ovome trenutku ta moć više nije tako velika jer je postalo jasno kako je Putin samim početkom invazije na Ukrajinu zapravo već izgubio rat i svoju međunarodnu poziciju. Ne čude me Dodikove izjave jer ne može preko noći napustiti poziciju Putinova sljedbenika, kao što to nije ni učinio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić", kaže Vlatko Cvrtila u razgovoru za Net.hr.
Upozorava da nije poznato kakve sve veze spajaju Dodika, Vučića i Putina, pa je teško predvidjeti hoće li i kada oni mijenjati svoju sadašnju politiku nesvrstavanja prema jasnoj osudi agresije. "Putin je njih dvojicu očito jako zadužio. Tu vidim i određeni izazov za budućnost ove regije. Bez obzira kako završila ruska avantura u Ukrajini, Rusija će biti isključena iz globalnog poretka duže vremena, što bi moglo rezultirati njihovim destruktivnim djelovanjem u onim prostorima u kojima imaju još utjecaja oslanjajući se na svoje političke partnere i sljedbenike. A tu bi zapadni Balkan mogao biti visoko na listi prioriteta Kremlju za provođenje politike totalne konfrontacije s EU-om i SAD-om", smatra Cvrtila.
S obzirom na to da je Die Welt pisao da Republiku Srpsku treba promatrati kao "moguća ulazna vrata u regiju u srcu Europe, koju rusko vodstvo želi preoteti zapadnom utjecaju – zapadni Balkan", pitali smo Cvrtilu je li to realna prijetnja za BiH, ali i širi prostor regije?
Stiglo je 500 vojnika u operaciji Atlhea
"Ovo je jedna od mogućih opcija ako se geopolitičko natjecanje počne širiti svijetom s namjerom 'preotimanja' utjecaja u svim geopolitički nekonsolidiranim područjima, a zapadni Balkan to svakako jest. Da postoji zabrinutost i moguća napetost kao posljedica agresije na Ukrajinu pokazuje odluka o slanju dodatnih 500 vojnika u Bosnu i Hercegovinu u operaciju "Atlhea" čija je zadaća briga o sigurnosnom okruženju BiH.
Situaciju dodatno pogoršava činjenica da su trenutno pregovori oko izbornog zakona i načina kako će se povoditi izbori krajem ove godine, te da dosadašnji rezultati nisu ohrabrujući. Ako ne dođe do dogovora, mogući su neki radikalni potezi koji bi dodatno pogoršali situaciju što može ići na ruku onima kojima takva destabilizacija odgovara za poduzimanje radikalnih poteza", kaže Cvrtila, no naglašava da je to " jedna od mogućih opcija" te da se nada da se ona neće realizirati.
Svijet više nije isti
"Ali treba pratiti situaciju i učiniti sve kako do daljnje destabilizacije ne dođe. Možda je vrijeme da svi politički akteri u Bosni i Hercegovini, i oko nje, shvate da svijet prije agresije na Ukrajinu i danas više nije isti, te da se sada odnosi moći mijenjaju. Uvijek se sumnjalo u odlučnost Europske unije - s pravom - ali je ona očito danas drugačiji akter nego ranije. A upravo je ona preuzela najveću odgovornost za situaciju u Bosni i Hercegovini. I siguran sam da neće dopustiti 'soliranje' nekim akterima koji imaju namjeru provoditi politike suprotstavljene interesima EU-a. I, dakako, SAD-a", zaključuje Cvrtila.
Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu pratite OVDJE.