Na zadarski deponij danonoćno dolaze kamioni. Četiri desetljeća staro odlagalište nema se kud više širiti - granica je došla na stotinjak metara od prvih kuća.
"Mjesta na deponiju za škovace više nema kako bi mi rekli u Diklu. Ukoliko se nastavi zartpavati, Diklo će imati ekološku katastrofu", kazala je Ljilja Matešić iz Zadra.
Agoniju produbljuje i saznanje da se na prekrcani deponij dovozi smeće iz udaljenih krajeva. Porozni krški teren slaba je brana, a u podnožju brda se nalaze bunari pitke vode.
"Znamo jako dobro iz prve ruke da se u Diklo dovozi smeće iz drugih županija. Dovozi se azbest, fekalije iz kolektora na Ričinama. Kamioni i kamioni fekalija se dovoze, krute tvari", rekla je Nada Milin iz Zadra.
Obilna kiša samo pogrošava stanje. Mještani se boje da je ugroženo i zdravlje ljudi.
"Tu se slijevaju podzemne vode i mislim da svaka druga osoba ima
neki rak. Svaka kuća ima bolest", dodala je Milin.
Zadrani su o svemu obavijestili i ministra zaštite okoliša te
gradonačelnika Kalmetu i zatražili pomoć.
Ministar podsjeća da bi se sva odlagališta trebala zatvoriti do
2018.
"Diklo treba nastaviti intenzivirati poslove na sanaciji, a
preduvjet da se Diklo do kraja zatvori je otvaranje županijskog
centra na kojem se isto tako radi", poručio je ministar zaštite
okoliša Mihael Zmajlović.
Centar za gospodarenje otpadom za koji bi novac stigao iz EU
fondova trebao bi se graditi u Ravnim Kotarima. Tamo pak odbijaju
biti rješenje za zadarsko smeće.
"Obratili smo se uredima Europske komisije i Tomas Henlich nam je
rekao da u svakom slučaju će se slušati glas lokalnog
stanovništva", istaknuo je Zdravko Belušić iz
Eko udruge Ravni Kotari.
Glas razuma, čini se, još nitko ne sluša jer zadarski
deponij okružio je pola grada.
