Nacrt prijedloga Strategije digitalne Hrvatske do 2032. godine upravo je završio proces e-savjetovanja za sve zainteresirane građane i kreće dalje, prema Saboru. Po svemu sudeći, nastoji se sustići rok koji je u lipnju ove godine najavio državni tajnik Bernard Gršić, šef Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD). Tada je, naime, rekao da je cilj "do kraja ove godine, definirati kako ćemo postići zacrtane ciljeve u području digitalizacije društva i gospodarstva do 2030. godine."
Doduše, tada se još govorilo o Strategiji do 2030., a u međuvremenu je godina u nazivu kliznula u 2032. godinu.
Bernard Gršić, državni tajnik, šef Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD), na predstavljanju dokumenta u kojem je savjetnica premijera unijela zanimljivu izmjenu
Za proces pripreme angažirana je konzultantska kuća Deloitte, trošak je financiran iz kase Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a Gršić je ambiciozno najavljivao da bi Strategija trebala biti svojevrsni alat za aktiviranje čak 9,5 milijardi kuna koji su za digitalizaciju i poslove oko digitalizacije predviđene unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Službeno je objavljeno da će na Nacrtu raditi predstavnici "više od 30 državnih tijela", radna skupina je bila dosta široka, no, po svemu sudeći – neke su intervencije imale mnogo veću snagu od drugih. Net.hr je konkretno upozoren na zanimljivu intervenciju jedne nesumnjivo utjecajne članice radne skupine, Ivan Vukove, savjetnice premijera Plenkovića za javne politike.
A pregledom javno dostupnog dokumenta koji je pušten u proces e-savjetovanja za građane, osvjedočili smo se da je verzija koju je sugerirala savjetnica premijera u jednom dijelu dokumenta bila definitivno – pobjednička.
'Sasvim je izgledno...'
Naime, u segmentu dokumenta u kojem se definira Okvir za praćenje i vrednovanje Strategije, te se utvrđuje da će postupak vrednovanja "provoditi vanjski ili unutarnji stručnjaci koji su funkcionalno nezavisni o tijelima nadležnima za izradu i provedbu akata strateškog planiranja", u prvoj verziji je bilo navedeno da postupak pokreće državni tajnik SDURDD, ali je savjetnica premijera odlučno precrtala taj navod i sugerirala da se stavi da postupak pokreće "čelnik tijela odgovornog za digitalizaciju" – a u komentarima je pojasnila da je "sasvim izgledno da ćemo u budućnosti imati ministarstvo pa nema smisla da piše da državni tajnik pokreće postupak vrednovanja."
Ivana Vukov, savjetnica premijera i voditeljica agilnih timova u javnosti često nastupa na temu digitalizacije, pa se najava mogućeg ministarstva može smatrati i kao znak osobne ambicije
Dosta odlučna kvalifikacija iz koje je nesumnjivo jasno da se u vrhu Vlade razmišljalo, odnosno, razmišlja o formiranju novog ministarstva za digitalizaciju, no nije jasno je li to u planu do izbora 2024. godine, ili se pak već "gleda" u daljnju budućnost i poslije narednih parlamentarnih izbora, uz očigledna očekivanja da će se i tada o kreiranju Vlade i mogućih novih ministarstava razgovarati u sličnom ili istom sastavu.
Naime, segment dokumenta u kojem je gospođa Vukov – doduše, samo za oči članova radne skupine – bacila vruću informaciju o mogućem osnivanju novog ministarstva govori o kontrolnim mehanizmima i utvrđuje godine u kojima će se valorizirati rezultati, odnosno, ispunjavanje onog što je najavljeno Strategiji, a te bi godine trebale biti: prvo, tzv. srednjoročno vrednovanje, provelo bi se 2027. godine, a 2033. godine provest će se finalno vrednovanje. Dakle, moguće je da savjetnica Vukov gleda već u bližu ili dalju budućnost, no, nesumnjivo je bilo neugodno gledati u radnim dokumentima sadašnjem, aktualnom državnom tajniku, Bernardu Gršiću, da je njegova funkcija samo tako "prekrižena" i još k tome – iz Ureda premijera.
Prevedeno, bilo je mnogo onih koji su se pitali tko je zapravo tu glavni, je li formalno ovlašteni državni tajnik, ili posebna savjetnica premijera. Odnosno, tko je tu kome – nadređen.
Vrlo utjecajna premijerova savjetnica
Gršić je, naime, za šefa SDURDD izabran 2017., inženjer je elektrotehnike s dugogodišnjim stažem u različitim državnim institucijama, a njegova je pozicija dužnosnička, odnosno, traje dok ga se ne opozove, a "križanje" te pozicije s visine Ureda premijera, i još k tome od osobe koja u zadnje vrijeme sve više nastupa na teme koje se tiču digitalizacije, može biti znak da se sprema i novo ministarstvo, ali možda i planira nova ministrica.
Ivana Vukov je posebna savjetnica premijera od 2018. godine, njezina puna biografija nije nigdje službeno objavljena, odnosno nije poznato koje je njezino temeljno obrazovanje, a iako je formalno navedeno da je savjetnica za javne politike, predstavlja se i kao "voditeljica Vladinih agilnih timova", te javno učestalo nastupa na teme koje se tiču upravo digitalizacije. Bila je koordinatorica Vladine radne skupine za umjetnu inteligenciju koja je osnovana u suradnji s tvrtkom Infobip u svibnju 2021. godine, predsjednik radne skupine je bio Tomislav Ćorić, a državni tajnik Gršić samo običan član. Nastupila je i na skupu "Budućnost umjetne inteligencije u Hrvatskoj i EU-u" u organizaciji Akademske zajednice Ante Starčević Gradskog odbora HDZ-a Grada Zagreba, iz čega se može zaključiti da je Ivana Vukov i stranački aktivna i angažirana, a na tom se skupu predstavila kao osoba koja je "zadnje dvije godine radila na redizajniranju sustava e-građanin". U svibnju 2022. pisala je za magazin Startup Report tekst o dosezima digitalizacije u Hrvatskoj, rezultatima usluge e-građanin, ali i o tome kako "agilno" spaja državu i startupove.
Dakako, činjenica da je savjetnica premijera spomenula mogućnost formiranja novog ministarstva kakvog još nije bilo u sastavu hrvatskih vlada podsjeća da se više puta tijekom mandata Andreja Plenkovića govorilo o mogućim (suštinskim) rekonstrukcijama Vlade, ali u stvarnosti ritam promjena ministara bez ozbiljnijih rekonstruktivnih zahvata diktirale su istrage i optužnice protiv ministara. Možda je ovo sada znak da se razmišlja i o nekoj novoj idejnoj rekonstrukciji i isticanju važnosti digitalizacije za budućnost Hrvatske na način da se oformi novo ministarstvo? No, to bi opet bilo u suprotnosti s proklamiranim usmjerenjem prema racionalizaciji državne administracije, i zahvatima kojima smo svjedočili kod zadnjeg formiranja Vlade, kada su se ministarstvo zaštite okoliša i gospodarstva spajali u jedno, ili pravosuđe i uprava. Možda su to ipak samo ambiciozni planovi za novu vladu nakon narednih parlamentarnih izbora? Uz uvjerenje da će je opet kreirati HDZ.
Pitali smo stoga u Uredu predsjednika Vlade na što je točno mislila savjetnica premijera kada je navela u radu radne skupine da je „sasvim izgledno“ da će u budućnosti Hrvatska imati ministarstvo za digitalizaciju, no do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.