Stožerni general Martin Špegelj bio je velik čovjek, slobodar i domoljub, koji je ostavio neizbrisiv trag u povijesti Domovinskog rata i stvaranja hrvatske države, ocijenjeno je na današnjoj komemoraciji koju je u povodu njegove smrti organiziralo Ministarstvo obrane.
"Dijelim tugu za čovjekom koji je bio i prijatelj i vojnički uzor, koji se odazvao pozivu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana za pretvaranje sna o slobodnoj Hrvatskoj u konkretnu akciju", rekao je načelnik Glavnog stožera general zbora Drago Lovrić.
Prisjećajući se Špegeljovog ratnog i životnog puta Lovrić je kazao kako ga ništa nije pokolebalo, "a kada je iskazivao drugačiji pristup bilo je to samo razmišljanje o drugačijem putu do istoga cilja".
"Više od 60 godina svog života bio je vojnik i sada mogu reći: zauvijek je otišao vojnik koji je predano živio život vojnika iako mu to nije bio životni san" kazala je zamjenica ministra obrane Višnja Tafra podsjećajući kako je Špegelj otišao u Drugi svjetski rat te u antifašističkoj borbi stasao iz dječaka u vojnika .
Govoreći o njegovoj ulozi u stvaranju hrvatske države Tafra je kazala kako je Špegelj poznavao svoje protivnike ali i koji su im ciljevi. "Kao vojnik i domoljub započeo je pripreme za obranu Hrvatske i upisao se u listu najzaslužnijih kreatora mlade hrvatske vojske. Postao je ministar obrane, prvi zapovjednik Zbora narodne garde, glavni inspektor obrane... Bio je časnik u punom značenju riječi i ostaje uzorom mladim naraštajima vojnika", naglasila je Tafra.
Savjetnik Predsjednika Republike za obranu Zlatko Gareljić naglasio je Špegeljev golem doprinos hrvatskom sigurnosno-obrambenom sustavu.
"Za njim ostaju djela iz kojih će mlade generacije moći učiti", ustvrdio je.
"Špegelj je bio general koji je od svega najviše cijenio mir i vojnik čija je životna borba bila ona za mir", kazala je prva potpredsjednica Vlade, ministrica vanjskih i europskih poslova i predsjednica HNS-a Vesna Pusić, čija se stranka danas također oprostila od jednog od svojih osnivača te dugogodišnjeg člana Predsjedništva i Savjeta HNS-a, koji je početkom 2000-tih obnašao i funkciju stranačkog potpredsjednika.
Riječ je o jednom od rijetkih ljudi, kazala je Pusić, koji je u najtežim situacijama znao odabrati pravu stranu, preuzeti odgovornost i povesti obranu svoje zemlje.
Predsjednik Kluba zastupnika HNS-a i bivši ministar obrane Jozo Radoš ustvrdio je kako je otišao prijatelj i veliki čovjek koji je u sebi nosio suprotne karakteristike. "S jedne strane blagost, toleranciju i širinu, a s druge odlučnost. U vriijeme nejasnih političkih događanja Špegelj je preuzeo veliku ulogu i velik rizik da pomogne Hrvatskoj", podsjetio je Radoš.
Preuzimajući najviše dužnosti u Zboru narodne garde inzistirao je na oštrijim koncepcijama obrane no nakon što se to nije dogodilo on je o svemu tome znao razgovarati blago no pri tome čvrsto zagovarajući svoje stavove, prisjetio se taj HNS-ovac i bivši ministar obrane.
Komemoraciji u Domu HV-a "Kralj Zvonimir" nazočili su među ostalima i predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, ministar branitelja Predrag Matić, bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić te brojni drugi uglednici iz vojnog i političkog života.
General-pukovnik Martin Špegelj, drugi ministar obrane u Republici Hrvatskoj, umro je u nedjelju u 87. godini, a posljednji ispraćaj bit će sutra u 13,30 na groblju Mirogoj.
Rođen je 1927. u Starom Gradcu kod Pitomače. U vrijeme Drugoga svjetskog rata bio je partizan, od 1982. do 1985. godine bio je zapovjednik teritorijalne obrane SR Hrvatske. Zadnja dužnost koju je obnašao u bivšoj JNA bila je komandant Armije i komandant Pete vojne oblasti.
Nakon demokratskih promjena 1990. godine bio je drugi po redu ministar obrane u hrvatskoj vladi.
U lipnju 1991. imenovan je zapovjednikom Zbora narodne garde, a na dužnosti ministra obrane bio je do 2. srpnja 1991. kada je dao ostavku jer predsjednik Franjo Tuđman nije prihvatio njegov koncept ulaska Hrvatske u rat u vrijeme napada JNA na Sloveniju.
S mjesta zapovjednika ZNG-a otišao je u kolovozu 1991., ali je ostao na funkciji člana Kriznog štaba RH i aktivno sudjelovao u presudnoj "Bitki za vojarne".
Glavni inspektor obrane RH postao je 22. rujna 1991. godine i tu je dužnost obnašao do kraja 1992. godine.
Početkom 1993. godine odlazi u mirovinu, a za svoje zasluge odlikovan je nakon rata nizom odličja.
