Pokolj afričkih slonova i ilegalna trgovina bjelokošću u Kini poprimili su goleme razmjere i potpuno su "izvan kontrole", upozoravaju u utorak u izvješćima nevladine udruge "Save the Elephants" i "The Aspinall Foundation" i nagovješćuju izumiranje vrste divljih slonova unutar jednog naraštaja.
Sve veće količine bjelokosti prodaju se u dućanima diljem Kine, gdje se kljove, poznatije kao bijelo zlato, smatraju statusnim simbolom, upozoravaju nevladine udruge. Prema njihovim podacima od 2010. do 2012. u Africi je ubijeno više od 100.000 slonova.
Udruge su pozvale vlasti u Pekingu da odlučno reagiraju na porast ilegalne trgovine bjelokošću u Kini.
Naime, četvrtina bjelokosti prodane u maloprodajnim dućanima u Pekingu i Šangaju je ilegalnog podrijetla, a neke skupine za zaštitu ugroženih vrsta procjenjuju da je čak preko 90 posto sve bjelokosti koja se prodaje u Kini iz ilegalnih izvora. Trguje se, tvrde, potajno, a ne više u dućanima.
"Kina drži ključ opstanka slonova i njihove budućnosti. Ukoliko Kina ne stane na kraj sve većoj potražnji, afrički bi slonovi mogli nestati unutar jednog naraštaja", istaknuo je Iain Douglas-Hamilton, utemeljitelj udruge "Save the Elephants".
"Streloviti porast potražnje bjelokosti u Kini, gdje se cijena neobraćenih kljova u samo četiri godine utrostručila, potaknuo je ilegalnu trgovinu, a posljedično tome i masovne pokolje tih grdosija u afričkim savanama", stoji u izvješću objavljenom u Nairobiju, kenijskoj prijestolnici.
Zbog sve veće potražnje za bjelokošću i rogovima nosoroga, koji se smatraju važnim u narodnoj medicini, na azijskim tržištima, sve je veći broj i lovokradica u Africi.
Aktivisti spomenutih udruga posjetili su stotine dućana i tvornica u Kini koji se bave preradom kljova i obradom bjelokosti i ustanovili da su "sve brojke vezane uz trgovinu eksplodirale - od cijene sirove i obrađene bjelokosti, broja licenciranih tvornica za obradu, legalnih i ilegalnih maloprodajnih dućana te velikog izbora ponuđenih predmeta od bjelokosti".
Broj legalnih dućana u Kini je s 31 u 2004. porastao na 145 u 2013., dok je broj tvornica za rezbarenje u istom razdoblju porastao s devet na 37. Uz to, velikom brzinom rastu i ilegalni dućani i tvornice.
"U međuvremenu se, naravno, povećao i broj ubijenih slonova, ali i količina zaplijenjene bjelokosti", stoji u izvješću. Aktivisti su utvrdili da je u Kini cijena sirove bjelokosti s 550 eura za kilogram u 2010. skočila na 1.540 eura u 2014.
Na slonove su se u zadnje vrijeme obrušile i kriminalne skupine i razne milicije koje krivolovom na slonove financiraju pobune i oružane akcije, ubirući pogodnosti tog više milijardi dolara vrijednog biznisa.
U izvješću se također ističe da se Kina suočava s velikim izazovima glede kontrole trgovine bjelokošću, posebice u svijetlu činjenice da broj kineskih ultrabogataša raste, a oni su, naravno, zainteresirani za bjelokost.
"Sve veći broj Kineza odlazi u Afriku i kupuju sve veće količine ilegalne bjelokosti za krijumčarenje", stoji u izvješću. Kina, dodaje se, pojačava mjere za suzbijanje ilegalne trgovine bjelokošću, no to nije dovoljno.
Udruge pozivaju Kinu da regulira tržište i sačuva ostatak od 400.000 slonova. Ukoliko se nastavi ubijanje ovim tempom za 10 godina slonovi bi mogli nestati, i to zbog bjelokosti.
Carina u Hong Kongu zaplijenila je u zadnjih pet godina najmanje 16 tona bjelokosti vrijedne sedam milijuna funti. Nevjerojatna je statistika o leševima slonova koje pronađu. Čak 93 posto njih ubili su krivolovci. Za jednog slona krivolovac bi zaradio godišnju plaću.
Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) zabranila je 1989. trgovinu bjelokošću, ali je poslije dopustila ograničenu količinu za prodaju.