Krajem veljače počeli su pregovori Vlade i pet sindikalnih središnjica o socijalnom paktu, koji bi kroz duže razdoblje zajamčio socijalni mir i stabilne uvjete za gospodarstvo.
Vlada je predstavila svoj prijedlog socijalnog sporazuma pod nazivom "Partnerstvo za razvoj" na sastanku s poslodavcima i sindikatima održanom na Plitvicama krajem kolovoza. Tada je najavljeno da će socijalni sporazum biti potpisan do kraja godine. Međutim, socijalni pakt nije potpisan, a po svemu sudeći neće biti ni dogodine.
arti-200012084006006Dobar dio sindikata, pogotovo onih iz javnog i državnog sektora, nije se htio obvezati na socijalni mir zbog nezadovoljstva Vladinom politikom plaća. Sindikati javnih i državnih službi potpisali su s Vladom u ožujku kolektivni ugovor kojim su pristali na pet postotno smanjenje brutto osnovice za plaće, a Vlada se obvezala da će do 1. studenoga uskladiti njihove plaće s plaćama u javnim i državnim poduzećima.
Sindikati su u studenome, zbog porasta plaća u javnim i državnim poduzećima, zatražili da im se osnovica poveća za 8,5 posto, što je Vlada odbila, istaknuvši da proračun za iduću godinu ne može opteretiti s dodatnih 1,2 milijarde kuna.
Umjesto toga, Vlada je odlučila isplatiti jednokratne razlike na plaće od 8,5 posto za zadnja tri mjeseca ove godine. Sindikati su stoga 8. prosinca organizirali najveći ovogodišnji štrajk u kojem je, po njihovim tvrdnjama, sudjelovalo oko 100.000 javnih i državnih službenika. arti-200008272036006
I sindikati javnih poduzeća prijetili su štrajkom zbog Vladina zaključka o vraćanju njihovih plaća na prošlogodišnju razinu.
Vlada je također tražila da se isplaćene veće plaće vrate kroz smanjenje plaća u idućih pet mjeseci. Vlada je ipak odustala od smanjenja plaća u javnim poduzećima, a sindikati od štrajka. Potkraj godine Vlada je obvezala uprave i nadzorne odbore u državnim i javnim poduzećima da plaće u 2001. zadrže na razini ovogodišnjih. arti-200012084006006
Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović najavljivao je da će najvažnije mjere u 2000. biti donošenje zakona o vraćanju duga umirovljenicima i onoga o dječjem doplatku.
arti-200012224047006Usvajanje zakona o povratu duga umirovljenicima odužilo se, međutim, zbog razmimoilaženja u tumačenjima odluke Ustavnog suda iz 1998. o usklađivanju mirovina, koja je trebala biti temelj zakona.
Ipak, umirovljenici će učinak novoga zakona, kojim se mirovine ostvarene do kraja 1998. povećavaju od 0,5 do 20 posto, osjetiti već na početku 2001. arti-200012224047006
No, dok ministar Vidović tvrdi da Vlada zakonom podmiruje sav dug prema umirovljenicima, njihove udruge smatraju da se samo djelomično uklanjaju razlike među mirovinama, ali ne i podmiruje dug nastao višegodišnjim zakidanjem umirovljenika.
Novi Zakon o dječjem doplatku trebao se početi primjenjivati 1. ožujka, ali je Vlada isprva odgodila njegovu primjenu do 1. siječnja 2001. ocijenivši da za to nema organizacijskih i financijskih uvjeta.
Taj je Vladin potez doživio oštre kritike, pa su u međuvremenu Saboru predložene izmjene zakona, kojima je ubrzan početak njegove primjene. Pravo na dječji doplatak prošireno je i na nezaposlene i poljoprivrednike, tako da ga umjesto dosadašnjih oko 230.000 djece, može ostvariti oko 500.000 djece.
Zdravstvena politika protekla je u znaku priprema za reformu koja treba početi iduće godine, te financijske konsolidacije sustava. Naslijeđeni dugovi od oko tri milijarde kuna riješeni su izdavanjem obveznica u iznosu od milijarde i 700 milijuna kuna, u čijoj su kupnji sudjelovale vodeće hrvatske banke. arti-200005232013006
