Samo tijekom 2018. godine devastirani su milijuni hektara prastarih tropskih šuma, pokazale su satelitske snimke. Govedina, čokolada i palmino ulje neki su od glavnih razloga uništavanja šuma, živog svijeta ključnog za klimu i divlji svijet, piše Guardian.
Naime, šume pohranjuju ogromne količine ugljena te obiluju divljim životinjama, što njihovu zaštitu čini ključnom za zaustavljanje klimatskih promjena te šestog masovnog izumiranja. Ipak, krčenje šuma je i dalje rastući trend, navode znanstvenici. Iako je prošle godine poručeno manje nego tijekom 2016. i 2017., suša koja je dovela do velikih šumskih požara učinila je da 2018. zabilježi najgore rezultate od početka praćenja stanja 2002.
Bjesomučno rezanje i invazije na autohtona područja
Drvosječe i stočari u Brazilu uporno su čistili prastare tropske šume, a to je nekad uključivalo i invazije na autohtone teritorije na kojem žive dotad nekontaktirana plemena. Veliki gubici zabilježeni su i u Demokratskoj Republici Kongo te Indoneziji, iako treba naglasiti kako je potonja zemlja jedina velika zemlja u kojoj su gubici zbog vladine zaštite manji nego drugdje.
Obala Bjelokosti i Gana zabilježile su najveći postotak rasta što se tiče uništavanja prašuma koje motiviraju traganje za zlatom i uzgoj kakaovca.
"Nismo niti blizu dobivanja ove bitke. Iako je krčenje šuma smanjeno posljednjih godina, ako pogledamo statistiku u posljednjih 18 godina, jasno je da je generalni trend i dalje zabrinjavajuć.", rekla je Frances Seymour iz instituta World Resources.
Svakim izgubljenim hektarom bliže smo katastrofi
"Šume svijeta sada se nalaze na Hitnoj - radi o smrti tisuću rezova", slikovito se izrazila Seymour te upozorila kako smo svakim izgubljenim hektarom korak bliže zastrašujućem scenariju klimatskih promjena.
Destrukcija koju su doživjele primarne šume, koje su netaknute i skladište najviše ugljika, a imaju najveću raznolikost divljeg svijeta, neponištiva je - čak i u sljedećih nekoliko desetljeća, piše Guardian.
Samo prošle godine posječeno je više od 3.6 milijuna hektara prastarih tropskih šuma, a većinom je krčenje obavljano u Amazoni. Ono što je šokantno jest činjenica da postoje i invazije na autohtone teritorije koji su godinama bili imuni na deforestaciju, upozorila je Mikaela Weisse iz GFW-a.
Vlast u Brazilu ne mari
Na primjer, u brazilskom rezervatu Ituna Itata u prvoj polovici prošle godine ilegalno je pokrčeno četiri tisuće hektara šume. Ovaj rezervat predstavlja dom jednima od posljednjih izoliranih plemena na svijetu, a oni su šumu čuvali stoljećima. Zaštita šuma u Brazilu sve je manje bitna tema pod vlašću predsjednika Jaira Bolsonara koji je ured preuzeo u siječnju.
Destrukcija indonezijskih prašuma motivirana je uzgojem palminog ulja, no učinjeni su neki napori da se negativan utjecaj i krčenje smanje pa je sada ono na najnižoj razini od 2003. Vladine mjere očito odrađuju dobar dio posla, no stanje je i dalje kritično. Naime, ove je godine najavljeno iznimno sušno razdoblje, zbog čega šumi prijete požari koji bi dodatno mogli pogoršati već ionako lošu situaciju.
U Gani i Obali bjelokosti krčenje šuma drastično je pojačano zbog industrije kakaa, a rušilo se i u zaštićenim područjima.
Moralni imperativ nikad nije bio hitniji
Devastacija šuma, osim žrtava divljeg svijeta, ponekad uzme i poneki ljudski život. "Svake godine stotine je ubijenih ljudi koji su pokušavali spriječiti rudare, drvosječe i rančere u njihovom naumu. Moralni imperativ da djelujemo nikad nije bio hitniji", zaključila je Seymour.
