Slavonski kulen traži svoje mjesto na europskom tržištu

Jedan po jedan sve do 70. Toliko će kulenova iz pogona Ivana Kadića u prvoj turi dobiti oznaku izvorno slavonsko.

Od rujna prošle godine kada je ministarstvo poljoprivrede nakon 12 godina traženja službeno zaštitilo kulen oznakom zemljopisnog podrijetla, 12 proizvođača prijavilo se za izdavanje certifikata, što  je trećina slavonskih proizvođača.

Nadzor je počeo, a kontrolira se sve od sirovine do gotovog proizvoda. Ipak, pravila su stroga.

"Da je svinja stara najmanje godinu dana. I još da se pozna njegovo podrijetlo unazad dvije generacije. Znači da je oprašeno na domaćinstvu, da je othranjeno i u klaonici zaklano i ovdje prerađeno", kaže proizvođač kulena iz Gundinaca, Ivan Kadić.

Tek tada meso ide u obradu. A i tu su propisi jasni - stroj za mljevenje mora imati promjer od šest do osam milimetara. U smjesu ide samo domaća paprika, češnjak i kuhinjska sol. Nakon što se napuni, veže se špagom.

"Po završetku perioda zrenja proizvođač je dužan dati kulen na analizu te ukoliko analiza odgovara, pristupit će se izdavanju certifikata", kaže Dragana Milosavljević, kontrolorka oznake zemljopisnog podrijetla.

A do ljeta Ivan možda dobije i onaj s potvrdom Europske unije.
Udruga koja je pokrenula projekt zaštite slavonskoga kulena, svu dokumentaciju predala je Ministarstvu poljoprivrede. Zakonski rok je prvi srpnja.

"Uzdam se i da ćemo tad već imati gotove kulenove iz  proizvodnje koji će moći nositi oznaku europske zaštite. Da se možemo hvaliti ovo ljeto da imamo kulen zaštićen na europskoj razini", kaže tajnik Udruge Slavonski domaći kulen - kulin, Andrija Matić.

Desetak baranjskih proizvođača ove autohtone delicije, već se hvali po Europi sa zaštitom geografskog podrijetla.

Od polja pa do stola - sto posto domaće. Izvorna slavonska delicija bit će prepoznata i na stolovima europskih gastronoma.