Škoti će u četvrtak donijeti jednu od najvažnijih odluka u britanskoj povijesti i na referendumu odlučiti hoće li napustiti Ujedinjeno Kraljevstvo nakon više od 300 godina zajednice.
Posljednja istraživanja koja pokazuju da su pobornici i protivnici škotske samostalnosti u mrtvoj utrci doveli su Veliku Britaniju na rub raspada - ishoda koji bi stvorio dvije nove države, s novim i, s obzirom na dugu zajedničku povijest, za njih neobičnim identitetom.
Gotovo 4,3 milijuna ljudi, 97 posto onih koji na to imaju pravo, registriralo se za glasovanje. Očekuje se velik odaziv, najviši na nekim britanskim izborima od devedestih godina.
Ulog je velik i politički čelnici u Londonu bivali su sve nervozniji kako se posljednjih tjedana topila uvjerljiva prednost unionista.
"Zapanjen sam onim što se dogodilo zadnjih četiri ili pet tjedana. Iskreno, ne mogu predvidjeti što će se dogoditi", rekao je PeterKellner, prvi čovjek agencije za ispitivanje javnog mnijenja You Gov.
Početkom kolovoza unionisti su imali 22 posto prednosti u anketama. Desetak dana prije referenduma nacionalisti su taj rezultat izjednačili.
Velik porast podrške opciji "za" gotovo se jednoglasno pripisuje tome što je škotski premijer AlexSalmond uspio neutralizirati strahove o budućnosti škotske ekonomije izvan britanske zajednice.
Salmond, vođa vlade u Edinburghu i najveći zagovornik samostalnosti, rekao je da je njegova kampanja doživjela "procvat nacionalnog samopouzdanja" unatoč "bijednom širenju straha" iz unionističkog tabora.
Jedna od najvećih rasprava vodila se oko funte. U veljači su tri najveće britanske stranke izdale zajedničko upozorenje da neće biti monetarne unije s neovisnom Škotskom iako to Salmond želi. "Unatoč toj izjavi, raširen je osjećaj bio, naročito u kampu 'za', da blefiraju. A broj onih koji tako misle u međuvremenu se povećao", rekao je politolog sa sveučilišta u Glasgowu JohnCurtice.
Pošto su ankete prošli tjedan pokazale da ishod referenduma visi o niti, britanski premijer DavidCameron osobno je došao u kampanju u Škotsku.
Britanske stranke pokazale su i rijetko jedinstvo objavivši plan davanja većih ovlasti škotskom parlamentu, ako birači na referendumu zaokruže "ne". Potez je uglavnom doživljen kao znak panike u Westminsteru.
Britanska vlada nekoliko je puta ponovila da nema plan "b" u slučaju da prevlada glas "za", očito uvjerena da će Škoti radije izabrati 'vraga kojeg poznaju' od nesigurnosti kakvu im donosi samostalnost.
Međutim, posljednjih tjedana sve se više nagađa o posljedicama što bi škotski odlazak iz Britanije značio za Englesku, Wales i Sjevernu Irsku. "Ako će Škotska glasati 'za', britanska politička slagalica će biti bačena visoko u zrak i nitko ne zna kako će dijelovi pasti", kaže Curtice.
Jedna od prvih žrtava vjerojatno će biti Cameron osobno. Unatoč tome što kaže da neće podnijeti ostavku, bit će mu teško ostati lider stranke koja se službeno zove Konzervativna i unionistička ako Britanija ostane bez trećine kopna i desetine stanovništva.
Još važnije, Britaniju će eventualna škotska samostalnost gurnuti u desetljeće političke i ekonomske nestabilnosti.
"Za Englesku će to prvo biti strašno, strašno poniženje, strašan gubitak pouzdanja, kod kuće i u inozemstvu", rekao je RoryStewart, Škot koji zastupa jednu englesku izbornu jedinicu u Westminsteru.
"Drugo, Britanija će deset godina biti okrenuta sebi. Trošit ćemo vrijeme na rasprave o sitnim unutarnjim aranžmanima, valuti, dugu, graničnoj kontroli... u vrijeme kad bismo trebali gledati prema svijetu", dodao je Stewart.
Birališta će biti otvorena od 7 do 22 sata po mjesnom vremenu (od 8 do 23 po srednjoeuropskom). Rezultati se očekuju rano u petak.