Prema izvješću, koje je objavio State Department, najznačajniji problemi vezani za ljudska prava u Hrvatskoj su "socijalna diskriminacija i slučajevi nasilja prema pripadnicima etničkih manjina, posebice Srba, Roma te žena". Izvješće spominje i "povremeno nasilje" prema homoseksualcima, lezbijkama, biseksualcima i transseksualcima.
Prema izvješću, u Hrvatskoj "korupcija je i nadalje problem".
Među zamjerkama Hrvatskoj u izvješću se spominju i prenatrpani zatvori, odugovlačenje sudskih postupaka, nezadovoljavajući povrat oduzete imovine, "izolirano javno pokazivanje profašističkih osjećaja", vandalizam protiv spomenika holokaustu i trgovina ljudima.
Općenito međutim u izvješću se govori o zadovoljavajućem stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, budući da većih prigovora nema.
Kad je riječ o ostatku svijeta, u izvješću se posebno oštro govori o Iranu, Kubi, Mijanmaru i Vijetnamu.
Američki državni tajnik John Kerry priznao je također, predstavljajući izvješće, da i SAD imaju problema s poštovanjem ljudskih prava. Podsjetio je na rasne nemire u protekloj godini, koji su izbili nakon što su bijeli policajci u više navrata ubili nenaoružane crnce, a posljednji slučaj se dogodio kad je bijelac ubio devet crnaca u crkvi u Charlestonu u Južnoj Karolini.
Kerry je rekao kako u bilježenju kršenja ljudskih prava po svijetu nema ništa licemjernog ni arogantnog.
"Ne možemo drugačije nego biti ponizni kad vidimo rasni nesklad i nemire što smo ih vidjeli protekle godine", rekao je Kerry.
Osuda stanja ljudskih prava u Iranu, Kubi, Mijanmaru, Vijetnamu i Rusiji Dok SAD i druge svjetske sile pokušavaju do 30. lipnja postići s Iranom sporazum o nuklearnom programu te zemlje, izvješće State Departmenta kritizira Teheran zbog toga što se Iran nalazi na drugom mjestu po izvršenim smrtnim kaznama na svijetu, "nakon pravnih postupaka koje često ne poštuju iranska ustavna jamstva".
Najveći problemi u Iranu vezani za ljudska prava prema izvješću su brojna ograničenja vezana za slobodu izražavanja, slobodu vjeroispovijesti i medije, a ljude se proizvoljno i bespravno zatvara, muči i ubija.
Kad je riječ o Kubi, izvješće podsjeća da je ta zemlja u siječnju značajno olakšala mogućnost putovanja, ali spominje da Kuba i nadalje odbija izdavanje putovnica određenim pripadnicima oporbe ili ih pak maltretira nakon povratka u zemlju.
SAD je također smanjio ograničenja vezana za putovanja na Kubu, nakon što su u prosincu američki predsjednik Barack Obama i njegov kubanski kolega Raul Castro postigli dogovor o normalizaciji odnosa.
U izvješću se izražava zabrinutost zbog nasilja, prijetnji i uhićenja u cilju onemogućavanja slobode govora i mirnog okupljanja. Autori izvješća smatraju da Kuba ne poštuje slobodu govora i tiska te podsjećaju da kubanske vlasti ograničavaju pristup internetu i održavaju medijski monopol.
State Department u izvješću kritizira i Rusiju, i to zbog toga što je, kako piše, ruski politički sustav postao "autoritarniji" a vlasti poduzele dodatne mjere protiv oporbe.
Izvješće naglašava kršenje ljudskih prava i u azijskim zemljama s kojima SAD pokušava popraviti odnose, posebice Mijanmaru i Vijetnamu, kao i u američkom savezniku Tajlandu, gdje je vojska 2014. državnim udarom preuzela vlast.
Zlostavljana Rohingya, muslimanske manjine u mijanmarskoj državi Rakhine, i nadalje izaziva "ozbiljnu uznemirenost", unatoč "snažnom trendu napretka od 2011. naovamo", piše u izvješću.
Izvješće također spominje "ozbiljna" ograničenja slobode, izražavanja i tiska u Tajlandu. Podsjeća i da je Vijetnam izmijenio ustav i u njega unio odredbe o ljudskim pravima, ali da vijetnamska vlada još nije donijela odgovarajuće zakone.
Izvješće State Departmenta o stanju ljudskih prava trebalo je biti objavljeno u veljači, ali se njegova objava odgađala. Američki dužnosnici tvrde da odgoda nije povezana sa zabrinutošću da bi izvješće moglo utjecati na pregovore s Iranom kao ni na obnovu diplomatskih veza s Kubom.
