Znanstvenici će vratiti izumrlu vrstu: Mamuti će nam pomoći s klimatskim promjenama

Sjećate se ono kako smo u Jurassic Parku gledali kako opasni T-Rex hoda svijetom i uništava sve pred sobom ili recimo dobrog vegetarijanca Diplodoka koji mirno pase krošnju. To je bila mašta Stephena Spielberga: ali moguće je da će uskoro stvarnim svijetom šetati mamuti. Dobro, nismo tome baš toliko blizu: ali američki znanstvenici imaju jako hrabar plan: nakon 4000 godina uskrsnuti mamuta. I to reprogramiranjem stanica azijskog slona koji je mamutov najbliži živući rođak. Darinka Trgo ima zna kada bi mogli hodati po zemlji. Ovi vunasti mamuti nisu stvarni, a osim kao produkt umjetne inteligencije, vjerojatno su vam najpoznatiji kao sličica broj jedan u životinjskom carstvu. "Kolika je razlika između azijskih slonova i vunastih mamuta? Imaju 99,6 posto sličnosti. To mu je najbliži živući rođak", rekla je Eriona Hysolli, znanstvenica u tvrtki Colossal Bioscience. A, ako uspiju oživjeti prvog rođaka azijskog slona, napravit će nešto što nitko drugi nije, iz mrtvih će vratiti davno izumrlu vrstu. Tvrde i da će za nekoliko godine imati prve mladunce. I možda zvuči ludo, ali nije to tako nemoguće. "Znači realno je da za nekih 10 godina imamo mamuta koji će šetati zemljom? Pa moguće je, realno je", kaže Đurđica Ugarković, sa Zavoda za molekularnu biologiju, Institut Ruđer Bošković Prvi korak prema tome - već su napravili. Izdvojili su matične stanice azijskog slona, za to im je trebalo šest godina, već poznaju strukturu DNK mamuta, pa u teoriji nema nikakve prepreke da stvore jednog ovakvog sisavca teškog šest tona. Ideja je zapravo da se sačuvaju ugroženi azijski slonovi tako da se napravi hibrid između njih i mamuta. Pa će taj slono-mamut živjeti na arktičkom području, i u idealnim uvjetima, pomoći u borbi s klimatskim promjenama i emisijama ugljičnog dioksida. Ali,znanstvenici nisu sigurni da je to baš tako jednostavno. "Oni su se hranili travom, bili su vrste koje su živjele na travnjacima, nije bilo šuma nego travnjaka, i onda su šume prevladale, travnjaci su nestali nakon zadnjeg ledenog doba i oni su izumrli", kaže Josip Kusak s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Nova staništa trebat će pronaći i ptici dodo koju isto planiraju klonirati iako je nestala još u 17. stoljeću, ali i tasmanijskom tigru kojeg nismo vidjeli 88 godina.