I u Moskvi sada znaju kako je građanima Kijeva i drugih ukrajinskih gradova već dvije i pol godine. Zgradu u predgrađu ruske prijestolnice pogodila su dva ukrajinska drona. Poginula je jedna žena, deseci stanara su evakuirani.
"Popucali su nam prozori, na balkonu mi je komad drona", rekla je ruskim medijima Julija Rodionova, dok je Aleksandar iz iste zgrade rekao "bili smo u šoku. Uzeo sam ono što je bilo blizu, djecu, psa i pobjegao, jer smo mislili da će se zgrada srušiti"
U jednom od najvećih udara iz Ukrajine od početka rata, oko glavnog grada Rusije noćas su djelomično zatvoreni aerodromi i neke od glavnih cesta. Iz Kremlja tvrde da su diljem zemlje srušili 144 drona, ali ukrajinska ljetna ofenziva očito ide dalje. "Očito je da Ukrajina nastoji eksploatirati što je više ovaj svoj uspjeh kod Kurska - zauzeti pozicije, zaustaviti napad ruskih snaga i na taj način, prije početka kiše i lošeg vremena, se puno bolje utvrditi", komentira umirovljeni general HV-a Slavko Barić.
Snimku rušenja ključnog mosta preko rijeke Sejm u Kursku ruski građani nisu mogli vidjeti. Njima se servira skroz druga verzija, da imaju plan za vraćanje teritorija i da napreduju prema zauzimanju cijelog Donbasa. "Za osam dana rujna i tijekom cijelog kolovoza, oslobođeno je gotovo 1000 četvornih kilometara", tvrdi tajnik ruskog Vijeća sigurnosti i donedavni ministar obrane Sergej Šojgu.
Koja verzija je točna, na pitanje je li Ukrajina profitirala od upada u Rusiju, ni stručnjaci ne daju jednoznačan odgovor. "Nije prošlo bez utjecaja, nije onako kako su Ukrajinci očekivali, da će oni zaustaviti svoje operacije, ali je pokazalo da Rusi nemaju strategijske rezerve i u ljudstvu i u opremi. Oni nemaju velikih postrojbi da bi ih tamo prebacili, recimo cijelu brigadu", kaže za Direkt vojni komentator Telegrama Goran Redžepović.
Postrojbi za pokazivanje mišića zato uvijek ima - ruski vladar baš je danas predstavio najveće postsovjetske pomorske vježbe u kojima sudjeluje i Kina, u pokušaju da se suprotstavi vojnoj dominaciji SAD-a na Pacifiku. Amerikanci, kaže, i dalje žele globalnu dominaciju. "U tu svrhu, koristeći Ukrajinu, pokušavaju nanijeti strateški poraz našoj zemlji", kaže Vladimir Putin.
Njemački kancelar Olaf Scholz pak, kako doznaje talijanska La Repubblica, priprema mirovni plan prema kojem bi Rusija zadržala dio teritorija koje je zauzela u Ukrajini. I želi da se uključe ruski saveznici. "Zato je toliko važno da se zemlje poput Kine, Indije, Brazila, Južne Afrike i mnoge druge uključe i jasno daju do znanja da ovaj rat mora završiti", izjavio je danas Scholz.
Istovremeno, američki i britanski šefovi obavještajnih službi u prvom zajedničkom istupu poručuju da je svijet pod neviđenom prijetnjom i da je Putin nasilnik koji će nastaviti zveckati oružjem. "Jedna i druga strana, i Ukrajina i Rusija, bit će spremne na pregovore tek u onom momentu kada budu potpuno svjesne da na vojnom planu više ništa ne mogu postići i da će diplomatsko rješenje biti dobitno za njih", smatra vanjskopolitički analitičar Goran Bandov.
Izlaz iz pat pozicije moglo bi donijeti uključivanje Irana koji je Rusiju navodno već opskrbio projektilima kratkog dometa koje bi za par tjedana mogli koristiti u Ukrajini. Amerikanci najavljuju da bi tada dali zeleno svjetlo Ukrajini da svoje projektile ispaljuje i duboko u ruski teritorij, kako kaže Goran Redžepović, "ali opet uz neka ograničenja. Jer sadašnja administracija očito cilja na to da po svaku cijenu izbjegne i neku eskalaciju. Zbog čega Amerikanci tako razmišljaju, to je teško reći".
Možda zato jer se čeka da prođu predsjednički izbori. Do tada, teško da će itko sjesti za pregovarački stol, rakete će, izgleda, nastaviti letjeti u oba smjera.
