Procijenili da se COVID-19 može okarakterizirati kao pandemija", rekao je prije tri godine Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije.
Gradovi diljem svijeta ulazili su u lockdownove, ljudi u svoje domove. Nismo izlazili, putovali ni družili se, a vrhunac dana bili su odlazak u trgovinu i pljeskanje zdravstvenim radnicima.
No nije trebalo dugo da se cijela Europa vrati u pretpandemijsko stanje. Nema više maski, socijalne distance, dezinficiranja ruku. Ipak korona je promijenila kako nas, tako i naše gradove. Kako izgleda Europa – saznali smo od građanki Rima, Bruxellesa, Reykjavika i Dublina.
"Ljudi su malo više svjesni svojeg okruženja. Kada su nađu u situaciju gdje su blizu drugih ljudi, možda će početi nositi maske, dok prije nismo ni pomišljali o tome", rekla je Francesca Insabato iz Rima.
Gradske vlasti diljem Europe žele zelenije gradove. Pariz je tako najavio da će se do 2026. cijelim gradom moći voziti biciklom, a dotad će posaditi i 170 tisuća stabala. Milano je još u jeku pandemije dobio dodatnih 35 kilometara biciklističkih staza, novi plan je najavio i Bruxelles, više površina za stabla, bicikliste, pješake.
"U veljači je krenulo s primjenom pravila, gdje su mijenjali prometnu regulaciju u centru grada kako bi je učinili zanimljivijom pješacima i biciklistima (…). Odmah su mjerili učinke te mjere i već sada se može reći da ima 20 posto više biciklista u jutarnjim satima", izjavila je Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.
Nakon lockdowna, kafići i restorani su dobili dozvole da šire svoje terase na javne površine, čime su ih oduzeli građanima, a to se baš i nije vratilo na svoje.
"Restorani su uzeli javni prostor i sada se ponovno uvode ograničenja. Grad ispisuje kazne restoranima koji su se previše raširili na javnu površinu. Međutim, neki restorani se šire tome usprkos, pogotovo za vrijeme ljeta", objasnila je Insabato.
Jedna od većih promjena je rad od doma, što znači da u europskim gradovima sada postoje neiskorišteni uredski prostori. U Europi su, u prosjeku, pola svih uredskih prostora prazni.
"Sjećate se onog fejk newsa o dupinima u venecijanskim kanalima koji su se tamo pojavili zbog lockdowna, pa onda kada su se godinu dana kasnije zaista pojavili. Postapokaliptične scene gradova više nisu naša realnost: zrak je opet pun smoga, vratili su se promet, turizam, gužve", kazala je Barbara Beštak iz Reykjavika.
"Već prošle godine smo svi išli na koncerte, ja sam išla na nekoliko, da nadoknadim sve propušteni. Svi izlaze, jednostavno je apsolutno sve sada kao normalno", rekla je Ana-Marija Hota iz Dublina.
Potpuno neokrznuto i nepromijenjeno nastavilo je divljati i tržište nekretnina. Europski gradovi postaju sve skuplji i nedostupniji.
Iako su ove scene bile grozne, a budućnost izgledala neizvjesno, gradovi su se oporavili, a s njima donekle i mi.