Nismo kupili puno više, ali smo potrošili puno više. To je inflacija. A koga najviše pogađa to je dobro proučio Toni Prug, sociolog koji se bavi ekonomijom i predaje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
S obzirom na to da smo u prosincu potrošili 20% više novaca, ali samo je 5% više računa, to znači inflacija.
"Inflacija da, samo što o njoj znamo vrlo malo. Znamo samo agregatno kako pogađa prosječno kućanstvo, a ono zapravo ne postoji ili postoji u malom broju sveukupnih kućanstva", kazao je Prug pa dodao da se podatak razlikuje od kućanstva do kućanstva.
Nismo se, kaže, tim brojem dovoljno bavili zadnjih 30-ak godina jer je to bio period niskih inflacijskih promjena, a eksplozija podataka i mogućnosti da ih prikupljamo sada je to omogućila.
"Mikropodaci zasad sjede neiskorišteni, ali nešto se počelo događati u tom pravcu Uzmete li koliko prosječno kućanstva troše na hranu i energetiku i recimo stanovanje. Pogledate koliko su se inflacijski mijenjali hrana, stanovanje, putovanje, transport i onda kažete O.k. kućanstva koja imaju 70 posto sve te bazične stvari više ih pogađa nego one kojima su ti elementi 30 posto, a recimo 30 posto im je praznici, skijanje.
Dakle, oni koji si mogu priuštiti luksuze, ti luksuzi drugačije skaču od osnovnih potrepština. Nisu nužni i možemo ih zamijeniti. Kod siromašnijih kućanstava imamo problem što nemate luksuz zamijene proizvoda. Kad vam poskupi najjeftiniji proizvod ne možete ići niže, a marže na najjeftinije proizvode su jako niske i kad to firmama postane preskupo - oni taj proizvod izbace i onda vam je sljedeći najjeftiniji proizvod onaj skuplji. I to je veliki problem u statistikama jer je problem kako obuhvatiti individualno što je potrošačka košarica nekog kućanstva koje je u donjoj petini distribucije prihoda kao kućanstvo u cjelini. Još ovisi imate li djece, uzdržavate li neku stariju osobu. Moguće je te računice raditi, Englezi su ih počeli raditi i to kada je blogerica pisala kako se jeftino prehraniti bila šokirana kad je vidjeli 5 posto inflacije", kazao je Prug.
Da bi takvo što mogli prevesti u naše okvire, kaže Prug, morali bi statistike u Zavodu voditi po centilima, kvintilima, po prihodovnim razredima, a prosjek bi morao postati nebitna informacija o kojoj pričamo usputno.
Dotaknuo se i Velike Britanije u kojoj je inflacija pala, a cijene ostale visoke.
"Britanija je u višeslojnom problemu zbog Brexita. Suočena je s inflacijom i financijskim okladama na to da će funta padati. Ista stvar se može dogoditi i euru. Onu situaciju koju smo vidjeli kad su promijenili premijerku, takav slični set problema bi mogao zadesiti i eurozonu u sljedećih 12 do 24 mjeseci jer je moguće da će investitori targetirati eurozonu umjesto funte", kazao je.
Na pitanje možemo li očekivati pad inflacije, odgovara:
"Eurozona ima više prostora za ublažavanje upravo zato što je enormno velika uz određenu solidarnost država u cjelini da se postignu dogovori koji će uvesti elemente regulacija. EU sama nikad nije uspjela saznati kako promijeniti oligopolno ponašanje trgovaca hranom. Oni svugdje u nekoj mjeri kontrolirali i dogovaraju cijene, uništavaju male proizvođače. Taj problem ima cijela EU."
Potvrdio je i da je udio hrane u budžetu kućanstva enorman u Hrvatskoj.
"Među najvećima je u Europi. Definitivno se radi o setu okolnosti koje ćemo isključivo možda moći rješavati kroz Bruxelles. Van naše moći je formiranje cijena", kazao je
