Crveno more. Ekonomski jedna od najvažnijih vodenih površina na planetu. Danas poprište vala napada na tankere i teretnjake, koje iz Jemena izvode Hutiji, proiranska pobunjenička banda, u znak odmazde za izraelsku ofenzivu na Pojas Gaze.
Ako ste možda mislili da nas rat Izraela i Hamasa izravno ne dotiče, kamoli tamo neke daleke zemlje poput Irana i Jemena, ispostavlja se da su baš tamo krivci što biste uskoro mogli plaćati skuplje gorivo. A razlog zbog kojeg bi ljudima tek mogao pasti mrak na oči jest to što bi zbog svega što se u i oko Crvenog mora događa nama Europljanima mogli kasniti pokloni.
Što se ustvari zbiva - kroz Crveno more i Sueski kanal prolazi sva nafta i roba iz Azije i s Bliskog istoka prema Europi i dalje, ukupno 15 posto svjetskog prometa na dnevnoj bazi ide tim putem. No, posljednjih dana oko tjesnaca Bab-al-Mandab, u prijevodu Vrata žalosti, brodove napadaju Hutiji, pobunjenici iz Jemena kojima je i u sloganu smrt Americi i Izraelu, što onda dovodi do toga da se tankeri i teretnjaci s kontejnerima okreću prije ulaska u Crveno more i odabiru sigurniji, ali duži put. Jer kad brod iz glavne azijske luke Šangaja krene prema glavnoj europskoj luci Rotterdamu, preko Sueskog kanala trebat će mu prosječno 27 dana. A ako idu oko Afrike i Rta dobre nade, trebat će im 35 dana, dakle čak osam dana više. Posljedice se već osjećaju.
"Svi su se bojali Irana, ali Iran se drži u ovom trenutku nekako postrani i očito koristi Hute za dizanje napetosti u tom dijelu, ali u svakom slučaju porast će cijena nafte i sve robe koja dolazi s onog dijela svijeta. Kako smo i mi dio svijeta i Mediterana, ako nafta neće dolaziti kroz Sueski kanal, i mi ćemo plaćati skuplji prijevoz te nafte oko roga Afrike, kao i svi ostali", objašnjava naftni stručnjak Davor Štern.
I nije problem samo s naftom i plinom, kontejnerskim brodovima iz Azije stiže gotovo sve što možete vidjeti u trgovinama - od televizora, mobitela i druge tehničke opreme, do odjeće i obuće.
SAD i Velika Britanija već su se angažirale - njihovi razarači u području preko vikenda su oborili više od desetak dronova. A neki su brodari na stranicama za praćenje brodskih ruta, umjesto luke destinacije počeli navoditi da na palubi imaju naoružane čuvare. Pokrenuta je međunarodna sigurnosna operacija nazvana "Čuvar prosperiteta", samo što je u nju zasad uključeno tek nekoliko članica NATO-a, niti jedna druga svjetska sila.
"Hutiji štete Sjedinjenim Državama, štete Kini, štete interesima svake zemlje. I zato, da, pozdravili bismo da Kina igra konstruktivnu ulogu u pokušaju sprečavanja tih napada", izjavio je jutros glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller.
A Hutiji pak nemaju namjeru odustati, poručuju da čak ako Amerika mobilizira cijeli svijet, svoje operacije neće zaustaviti dok se, kako kažu, ne zaustavi genocid u Gazi. "Nećemo mirno stajati ako Amerikanci dovedu do eskalacije i počine glupost ciljajući našu zemlju ili krenu u rat protiv nje. Svaki Amerikanac koji napadne našu zemlju bit će naša meta", obznanio je vođa Hutija Abdel Malek Al-Houthi.
Inače, dok Zapad strahuje da će im kasniti božićni pokloni, ili poskupjeti naručene igračke i mobiteli, treba spomenuti da su Hutiji krivi i za stravične zločine nad civilima u samom Jemenu. U zemlji u kojoj od 2014. bijesni građanski rat šest milijuna ljudi danas je na rubu gladi, baš tamo gdje su kontrolu imaju Hutiji. U nekim gradovima nema ni struje ni vode, Hutiji su civilnom stanovništvu odsjekli baš sve.
Istodobno, naoružani iranskim oružjem očito su sposobni uzdrmati globalnu ekonomiju. Sjetimo li se teretnjaka koji se preklani nasukao u Sueskom kanalu i blokirao prolaz, svakoga od tih šest dana gubilo se devet milijardi dolara. Šteta koju u Crvenom moru rade Hutiji mogla bi biti puno veća.
