O rastu inflacije i rastu cijena misli čovjek koji o ekonomiji savjetuje Zorana Milanovića. Posebni savjetnik predsjednika, Velibor Mačkić bio je gost RTL Direkta
Hrvatska je po rastu inflacije druga najgora u Europi. Kako to tumačite?
"Dvije su stvari tu važne, inflacija je perzistentna, jednom kada ona probije razinu, koju smo mi bilježili prošle godine nerealno je očekivati da vam se ona ponovno spusti na one razine kojima smo mi navukli da se kreće - oko 3 posto. To je problem posljednje milje. Druga stvar, ovo je možemo se nadati samo na jedan šiljak koji se dogodio i da će se lagano smanjivati. Prerano je".
Zabrinjavajuće je što smo drugi mjesec zaredom drugi najgori u Europi, nakon Slovačke?
"Treba vidjeti koji su izvori rasta cijena i onda vidjeti može li se na to utjecati ili su to stvari van domene ekonomske politike, koliko toga su već možda nekakva ugrađena inflatorna očekivanja i koliko je tu inercije".
I guverner HNB-a rekao je da su za visoku stopu inflacije jednim dijelom krive visoke marže trgovaca… Jesu li marže trgovaca u Hrvatskoj pretjerane i može li se nešto po tom pitanju napraviti?
"To je komparativno istraživanje koje je bilo napravljeno na zemljama članicama eurozone, to je jasna činjenica, od toga ne treba bježati. Ne vrijedi za sve nacionalne klasifikacije djelatnosti. Npr. u građevini i ICT-u je drugačiji slučaj, ali trgovina, prijevoz da… One podatke koji imamo su agregatni. U Ekonomskom savjetu se trudimo biti konstruktivni pa volimo reći da postoji prostor za poboljšanje. Jesu li marže veliki problem hrvatske ekonomije? Jesu. Je li hrvatska ekonomija skupa kao mjesto za živjeti i poslovati? Je. Ali to nije situacija od jučer. Naprosto, naša ekonomija nije diverzificirana, nije konkurentna i to su posljedice".
Može li se napraviti nešto po pitanju velikih marži?
"Naravno, ali to će preusmjeriti na one koji su to zaduženi, a to su nadležna ministarstva i agencije. Ako imate problem s maržama, evidentno je da tržište finalnih proizvoda ne funkcionira. Godinama se upiralo prstom u tržište radne snage kao najveći problem od 3 tržišta koja postoje u Hrvatskoj. I prije su podaci ukazivali da tržište finalnih proizvoda naprosto ne funkcionira".
Vidjeli smo prilog o turističkoj sezoni. I turizam hrani inflaciju?
"Turizam daje jednokratni push sa strane potražnje, ali radi nešto drugo i to je puno zanimljivije. A to su strukturni efekti koji su stvarni i dugotrajni. Nemojmo zaboraviti da je turizam kod nas ciklička djelatnost, ne traje čitavu godinu, ali prihodi koji se ostvare - koji su porezno netretirani zapravo potiču potražnju u preostalom dijelu godine. S druge strane nagrizaju same troškove proizvodnje. Naprosto usisavate resurse, uključujući radnu snagu. bila je informacija na internetu o tome koji je najpoželjniji posao u Hrvatskoj kad gledate potražnju. Konobar. Nije tako u Grčkoj, Španjolskoj i drugim zemljama koje imaju snažne turističke aktivnosti".
"Ima jedno jako zanimljivo ime, ne zna ga veliki broj studenata koji završi ekonomiju, nobelovac - Douglas North, ako vam struktura potiče piratstvo - imat ćete naciju pirata. Ako potiče rentijerstvo, imat ćete naciju rentijera. To je problem prokletstva resursa. U hrvatskoj turizam nije prokletstvo resursa zato što dovodi do nizozemske bolesti. ovo je puno ozbiljnija stvar. To je problem loših institucija. To možete vidjeti od otočkih heroja koji završavaju ili ne sa stažom u Zagrebu svoje javne dužnosti. Vi naprosto ne vodite i ne upravljate time, ali to ne možete spustiti na lokalnu razinu. Od poreznog tretmana, od toga kako se prenamjenjuju javne površine, od bazičnih situacija da koristite javne površine kao parking, od toga da sustav kanalizacije ne liči ni na što pa mora proći xy godina dok se građani ne sjete i ne kažu: Dosta toga".
Jeste li se šokirali cijenama ovo ljeto?
"Budući da sam zaposlenik javnog sektora - jesam. To se jednako odnosi na sve radnike u privatnom sektoru. Cijene su visoke, ali moramo se upitati sljedeće: to je tzv. željezni trokut Zimmer frei ekonomije gdje imate rentijere, lokalnu samoupravu i poduzetnike u drugom redu. Ako je naš turizam mahom oslonjen na Zimmer frei, a ne na all inclusive, zar možda taj user experience naših gostiju neće natjerati da odu negdje u all inclusive, u neku drugu zemlju…"
