"Neprijatelj pojačava ofenzivu i napadačke operacije, traži načine da probije našu obranu i protjera nas s pozicija", tako je sinoć Glavni stožer ukrajinske vojske izvještavao o stanju na bojištu, dok se u švicarskim Alpama zatvarao summit svjetskih lidera kojem je glavni cilj bio pojačati pritisak na Moskvu da okonča rat.
Ukrajinci u rovovima na istoku zemlje čekaju samo još oružja.
"Zdrav razum političkih vođa svijeta će, nadam se, prevladati i da ćemo dobiti oružje kojim ćemo otjerati neprijatelja s teritorije Ukrajine. Jer s Rusima možete razgovarati samo s pozicije snage", rekao je nakon summita u kamere zapadnih medija Kuzia, zapovjednik ukrajinske tenkovske jedinice.
Jednako razmišljaju i Ukrajinci daleko od fronta, čak i oni koji godinama žive u Zagrebu. Nakon samita se ne boje da će Kijev ostati bez pomoći saveznika i traže još strože sankcije Moskvi.
"Da sada ekonomija počne padati u Rusiji. Njih treba prisiliti da prekinu rat. Nikakvi pregovori s Rusijom ne djeluju, oni se boje samo snage i sile, i razumiju samo snagu i silu", kaže za Direkt Oleksandr Rogovski iz Zajednice Ukrajinaca Grada Zagreba.
Na mirovnu konferenciju Putin nije bio pozvan, zbog čega je Kina odbila sudjelovati. Ali uoči samita čuli smo ruski prijedlog za primirje, koji se u osnovi svodi na kapitulaciju i prepuštanje četiri ukrajinske regije Moskvi, "kao i službeni pristanak da odustaju od ulaska u NATO. I onda će s naše strane odmah, doslovno iste minute, uslijediti naredba o prekidu vatre i početku pregovora".
Ukrajinski predsjednik odgovorio mu je da pregovore mogu početi već sutra, ali nakon potpunog povlačenja s cijelog teritorija zemlje. A završnu deklaraciju kojom se traži poštivanje teritorijalnog integriteta nisu potpisale neke sudionice, recimo Brazil, Indija i Saudijska Arabija, mahom zemlje globalnog juga.
"Iz njihove perspektive, u redu je inzistirati na teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine i kažnjavanju Rusije, ali istodobno je u redu inzistirati na tome da Izrael prekine okupaciju Zapadne obale, a Americi to ne pada na pamet", komentira bivši hrvatski ambasador u Moskvi Božo Kovačević.
S druge strane, Vladimir Putin sutra ide kod jednog od rijetkih preostalih saveznika - sjevernokorejskog diktatora posjetit će prvi put nakon 2000., braća po oružju nastavljaju suradnju. A baš ovih dana Rusija je navodno testirala nuklearno oružje nove generacije, šef NATO-a kaže da su tri članice već stavile rakete u visoku pripravnost, vlada u Danskoj građanima daje i upute da imaju zalihe hrane i vode.
"Postoji veliki broj tableta joda na zalihama u zemlji, koje se mogu distribuirati i koristiti u slučaju većeg nuklearnog incidenta, što je, moram reći, vrlo, vrlo, vrlo malo vjerojatno", rekla je direktorica Danske agencije za upravljanje hitnim situacijama Laila Reenberg.
A što je s Rusima? Dok nama u Europi djeluje kao da Putin drži sve uzde u svojim rukama, antirežimski lideri koji žive izvan zemlje vjeruju da je pobuna blizu.
"Već sada se ljudi pitaju zašto je taj čovjek tamo, zašto je na vlasti, a vrlo skoro će se to pitati cijela zemlja. Kad god se to dogodi, dogodit će se iznenadno, dogodit će se vrlo brzo. Jednog dana ćemo se jednostavno probuditi bez Putina na vlasti", kaže za Direkt Petar Nikitin, osnivač Ruskog demokratskog društva u Srbiji.
Ipak, do tada mogu proći i godine, posebno kada se svijet navikao na rat, toliko da ne znamo ni što bi nam se u životu promijenilo da sve završi sutra.
"Smanjila bi se napetost, smanjio bi se strah zbog mogućeg izbijanja nekog neplaniranog incidenta koji sukob može preliti daleko izvan granica Ukrajine", kaže Božo Kovačević.
Ovako, posvuda napetost ostaje, dok Ukrajina ostaje zemlja u ratu, u kojoj ipak ima proplamsaja normalnosti - ovog vikenda u Kijevu je održan gay pride, prva povorka ponosa od početka rata, i ovdje uz poruku svijetu da se u Ukrajini brani mir na cijelom kontinentu.
POGLEDAJTE VIDEO: Ukrajina u Munchenu izložila granatirana sjedala sa stadiona u Harkivu