Rijeka Kupa nije toliko narasla 56 godina. U dijelovima Gorskog kotara toliko kiše nije palo nikad u povijesti. A u Čazmi je 30 krovova kuća odletjelo nakon 5-minutne oluje, kao da se dogodio uragan. Poplave su u Hrvatskoj, iz Italije stižu zabrinjavajući izvještaji o naseljima koji su postali blato. Sve se to događa nakon najgore suše u zadnjih 500 godina. Jesu li vremenski ekstremi posljedica klimatskih promjena?
I peti dan od prve kiše u Levkušju su i dalje poplavljene ceste, 300 metara od same Kupe, dvorišta, livade i polja izgledaju poput jezera.
Samo u jednom danu u nekim je mjestima palo 100 litara kiše po četvornom metru zbog čega je Kupa narasla za nevjerojatna 4 metra. Istina poplava je bilo i bit će ih, ali da se vodostaj tako brzo podiže - to se ne pamti.
"Napravilo se jezero, skroz nas je okružilo. Nešto pre strašno, a kad se noć spustila onda je došla magla – kao iz Hičkokovog filma", kazala je Nada Radinovac.
Može se predvidjeti kiša, ali količina, pogotovo ovako velika, e to baš i ne. Nevrijeme u Čazmi iza sebe je ostavilo štetu ravnu tornadu.
"Ovo je definitivno jedna dobra pouka da nakon nekoliko mjeseci jedno stvarno velikog deficita oborina ne samo u Hrvatskoj nego i u čitavoj Europi mogu nas zateći takvi gusti intenzivni dani s velikom količinom padalina. Na svu sreću, za razliku od Italije kod nas nije bilo smrtnih slučajeva", poručuje Ivan Güttler, klimatolog.
Poplave u Anconi i čitavoj regiji Marka odnijele su 11 života, dok se dvoje ljudi vode kao nestalo. Italija je poput Hrvatske imala velikih problema zbog suše. A kako suša i nagla kiša nisu nikako dobra kombinacija pokazuje istraživanje sa sveučilišta u Readingu koje pokazuje kako suha zemlja najteže upija vodu, što znači kad dođu velike kiše na takvo područje vode se skuplja na površini. Jesu li suše budućnost Hrvatske?
"Imali smo nekoliko godina suše, nekoliko godina poplava i nekako se to balansira, ali kad odemo malo dalje u budućnost, ovisno o tome kolike će biti emisije paljenja od ugljena i nafte nažalost možemo doći do situacije da će nam ta suša biti nešto češće. Znači ovo ljeto, kombinacija visoke temperature i suše u slučaju najpesimističnijih scenarija bit će nam tipično ljeto koje se može očekivati u drugoj polovici 21. stoljeća", tvrdi Güttler.
Muče se i poljoprivrednici koji će zbog suše imati najmanje 40 posto manji urod kukuruza i soje, a sada zbog blata nakon kiše ne mogu ni na polje.
"Suncokret je sad zreo i njega bi trebali kombajnirati, ali ne možemo. Čeka nas još soja, ona je isto pri kraju, kukuruz je isto brzo, a stvarno je blato, ne možemo u polje. Strojevi tu trpe, gubici su gazi se zemlja. Koliko smo molili Boga za kišu prije 3,4 mjeseca, sad je imamo previše, nikako dobro", objašnjava Dino Vuk, vlasnik OPG-a.
Možda na prvu izgleda kao da su ljudi prepušteni na milost i nemilost vremenu, no to i nije u potpunosti točno. Mi smo oni koji možemo kontrolirati emisiju plinova i spriječiti povećanje zemljine temperature i povećanje vlage koje bi dovelo do još većih nevremena.
