Bili ste na godišnjem odmoru, malo toga je u novčaniku ostalo. Ne brinite, nakon prvog odlaska u dućan i to će nestati. Na moru ili kontinentu hrana u Hrvatskoj suludo je skupa i to je postala prava konstanta.
"Cijene su ludilo, preskupe! Otišle su u nebo", kaže Zagrepčanin Damir.
"Mi imamo svoj vrt i onda smo bez brige! A oni koji nemaju svoj vrt, e njima se ne piše dobro", smatra Vera iz Zagreba dok je njezina sugrađanka Zlata u šoku od skupoće
"Nemojte to pitati! Zvat će te mi hitnu!", zapomaže Zlata.
I zaista, od samog pogleda na rast cijena, mnogima se smuči.
U godinu dana krumpir je poskupio 45%, jaja 44, šećer 37, sladoled 30, a kruh 19%.
Poskupljenje hrane djelomično se može objasniti općom inflacijom koja je prošli mjesec iznosila 7,3 posto, ali nije to jedini razlog zašto jedemo skupo. Problem su i marže trgovaca, koji žive neku drugu stvarnost od prosječnih Hrvata.
"Dokazano je da su trgovačke marže više u Hrvatskoj nego što je zapravo na razini EU i to je isto jedan od razloga zašto građani u Hrvatskoj plaćaju više cijene", kaže nam ekonomist Petar Vušković.
A kad jedni nešto preplaćuju, jasno je da netko mora profitirati. U zemlji u kojoj se gotovo svaki tjedan otvara neki novi shopping centar, baviti se trgovinom unosan je biznis. Ukupna neto dobit trgovaca prošle je godine porasla za čak 25% i iznosila ukupno 13,7 milijardi kuna.
Konzumu je prošle godine dobit porasla za čak 252%. Kauflandu za 101%. KTC-u je skočila za 7, a LIDL -u za 1%. Tommy je poslovao slično kao i godinu prije, dok je Plodinama dobit pala za 7%. Na začelju je Spar koji je godinu završio s gubitkom od 855 tisuća eura.
I dok se trgovci brane da su glavni generatori poskupljenja rast plaća i nabavnih cijena, Europska komisija upozorava na previsoke marže koje se u nekim lancima penju do čak i 50 posto…
"U tom jednom lancu proizvođač, trgovac, građanin – čini se da najviše profitiraju trgovci, to je rezime", kaže ekonomist Vušković.
Smanjenju rasta cijena hrane ne pomaže ni turizam koji je također jedan od uzroka inflacije.
"Ove godine čini se značajno s obzirom na to da su cijene u restoranima značajno porasle i već postaje luksuz ići u restorane. Mnogi strani turisti su se orijentirali na kupnju u trgovačkim centrima i to svakako radi pritisak na potražnju", ističe porezni stručnjak Vlado Brkanić.
Dok veliki trgovački lanci jako dobro stoje, mali trgovci i proizvođači nisu te sreće. Na većini zagrebačkih tržnica štandovi zjape prazni.
Gospođa Renata desetljećima prodaje domaća jaja i sir. Zna da je njena domaća hrana mnogima preskupa, ali zbog cijena najamnine, transporta i ostalih davanja jeftinije ju jednostavno, ne može prodavati.
"Mislim da je preskupa. Je preskupa. Zato ljudi odlaze u centre. Ali mi koji smo proizvođači od polja do stola ne možemo, jednostavno ne možemo jeftinije. Ne možemo se pokriti zbog goriva, zbog proizvodnje", objašnjava nam Renata.
Ipak, i u moru skupoće ima načina da se prođe jeftinije. Neki na tržnice idu pred kraj radnog vremena kada se voće i druga lako kvarljiva roba prodaje u pola cijene. I Iako se mnogi žale da su cijene previsoke, mi smo na Dolcu zaista dobro prošli. Kilu nektarina platili smo 1,5 euro, a za isti taj novac dobili smo čak dvije kile limuna
Na ovakve i slične načine preživljava većina. I to je Hrvatska. Jedni žive od danas do sutra, drugi se besramno bogate. Sve je to tržišna ekonomija. U svom najsurovijem obliku.
