Pobjeda u "Velikom domovinskom ratu", kako ga se zvalo u Sovjetskom savezu, već je godinama samo povod za demonstraciju moći režima Vladimira Putina.
Ništa drukčije neće biti ni ove godine, s tim da na okruglu 80-u obljetnicu na Crveni trg ide i jedan EU čelnik.
Nakon crvenog tepiha u Zagrebu, RTL-ova Ana Mlinarić bila je izravna i slovačkog premijera Roberta Fica upitala "zašto između agresora iz žrtve bira biti na strani agresora".
'Znamo tko nas je oslobodio'
"Znamo tko nas je oslobodio i to nam ne može nitko oduzeti. Ne može se reći da je oslobođenje došlo sa zapada ako je došlo s istoka. Htjeli mi to ili ne, u povijesti, narod bivšeg Sovjetskog Saveza imao je najveći udio u pobjedi nad nacizmom, to je moj povijesni pogled", odgovorio je Fico.
Ok, pozabavimo se malo povijesnim pogledima - Crvena armija sigurno jest imala ključnu ulogu u slamanju nacističke Njemačke, ali pritom se uloga Rusije često prenaglašava.
U Crvenoj armiji bili i Ukrajinci, Bjelorusi...
"Postojala je Crvena armija, međutim kad se gleda tko je poginuo u sklopu Crvene armije, onda to u najvećem broju nisu bili Rusi, nego Ukrajinci, Bjelorusi i ostali", ističe vanjskopolitički analitičar Tonči Tadić.
Da budemo precizni, podaci kažu da je ruskih vojnih i civilnih žrtava bilo najviše, gotovo 14 milijuna, ili skoro 13 posto predratnog stanovništva. No, kad se uzme ukrajinskih gotovo sedam mlijuna žrtava, to je više od 16 posto stanovništva, dok bjeloruskih dva milijuna i 300 tisuća predstavlja više od četvrtine stanovništva.
"To je ono što su Rusi slali na juriše, jer oni su tradicionalno voljeli da za Rusiju i pravoslavlje gine netko drugi, a ne sami Rusi", dodaje Tadić. I zato ostali lideri EU na Dan pobjede planiraju biti u Kijevu na kontra-okupljanju u organizaciji Volodimira Zelenskog. Pa i hrvatski premijer.
'Ne želimo da se granice Rusije približavaju Ukrajini'
"Da je Hrvatska bila u takvoj poziciji devedesetih, danas bi ona bila 30 posto teritorijalno manja, puno ranjivija i slabija te osjetljiva na buduće rizike. Ne želimo da se granice Rusije približavaju Ukrajini, to je naš strateški interes", izjavio je dok je stajao pored Fica Andrej Plenković.
Da ne idu na paradu u Moskvu svi europskim liderima poručila je šefica europske diplomacije. I iznervirala Slovaka.
"Kako može premijeru suvremene države reći da ga upozorava da nekamo ne putuje?! Kako se ona usuđuje to reći?!", pitao se uznemireni Fico. Hoće li u Moskvu i najbolji Putinov EU frend Viktor Orban, još se ne zna.
Na popisu nema Erdogana, ali ima Vučića
Na popisu 15-ak svjetskih vođa čiju je potvrdu objavio Kremlj nije recimo Putin blizak turski predsjednik Erdogan, ali jesu kineski i brazilski predsjednik. I još jedan europski vođa.
"Čini mi se da će mi nebo srušiti na glavu od pritisaka za odlazak u Moskvu, iako nikoga nisam ništa obmanjivao, lagao, još prije osam mjeseci sam najavio svoj odlazak u Moskvu, javno dakle", izjavio je danas predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Gdje će Trump?
Tu je onda i najveća svjetska vojna sila, čiji predsjednik i sinoć okreće leđa Ukrajini, kojoj više ne želi ni prodavati Patriot raketa.
"Kad započnete rat, morate znati da ga možete i dobiti. Ne možete započeti rat protiv neprijatelja koji je 20 puta veći i onda se nadati da će vam netko dati rakete", rekao je Donald Trump u Ovalnom uredu.
A kad se tako nešto javno izgovori, Trumpa je na Dan pobjede lakše zamisliti u Moskvi, nego u Kijevu. Sve će ovisiti o njegovoj vlastitoj slici u javnosti.
Jedna činjenica ostaje zapisana
"Glavna zapreka poboljšanju odnosa Amerike i Rusije je rat u Ukrajini, odnosno sama Ukrajina koja iz nekih razloga ne želi kapitulirati i time napraviti veliku uslugu i Trumpu i Putinu. Moguće je da se Trump zaputi u Rusiju", zaključuje Tonči Tadić.
Činjenica će ostati - svatko tko bude u Moskvi 9. svibnja pobjedu nad nacizmom proslavljat će uz pokretača najvećeg rata u 21. stoljeću.
