Gdje ga sve ima, koliko ga smijem unijeti i je li stvarno tako opasan?
Sve se to pitaju građani nakon što se saznalo da Svjetska zdravstvena organizacija aspartam planira proglasiti potencijalno kancerogenim.
Umjetni zaslađivač može se pronaći u pićima, slatkišima, jogurtu, žvakama, ukupno 6000 proizvoda, uglavnom onih s malim brojem kalorija.
Pronaći ćete ga pod imenom E 951. A uskoro i u grupi 2B Svjetske zdravstvene organizacije s ostalim potencijalno kancerogenim tvarima.
Gdje je i benzin, aloe vera, olovo, metal nikal, asfalt, neki pesticidi, rad sa stolarijom. Evo što kažu potrošači, od Amerike do Hrvatske.
Puno je pitanja, zato je gost Direkta nutricionist Nenad Bratković.
Znači li ovo da aspartam treba potpuno izbjegavati ili samo da ne treba popiti baš 36 limenki "zero" pića?
Dobro dođe ta vijest da se osvijestimo da naša prehrana treba biti što više lišena visokoprocesuiranih proizvoda kao što su i ovakvi napici, da treba jesti cjelovitu hranu. Često u dinamici kojoj živimo kupujemo gotove proizvode koji su prženi, jako slatki i slani. U tome je problem. Ova vijest će dobro doći u tom pozitivnom kontekstu.
Je li problem što ljudi uzimaju dijetalne proizvode i misle da imaju manje šećera, a zapravo se zavaravaju jer umjetni šećer nije dobar?
Tako je, mi smo ljudska bića koja volimo ugodu, ne gledamo samo na kalorije, ugljikohidrate, proteine… Problem je što imamo veliku populaciju dijabetičara tipa 1. Dijabetičara tipa 2 je puno veći broj u Hrvatskoj pa se ljudi vole osloniti na to da ne diže inzulin, nego diže šećer te da zato neće imati nikakve posljedice. Nećemo imati akutne posljedice ako popijem limenku, ali ljudi pribjegavaju nečemu što je slatko, a nema šećera. I nisu rijetki ti koji piju litru ili litru i pol takvih napitaka s umjetnim sladilima. To ne treba raditi.
Svjetska zdravite organizacija (WHO) je prije mjesec dana upozorila da, nevezano za tumore, umjetna sladila ne bi trebala biti naš alat na koji bi se trebali oslanjati kao pomoć pri mršavljenju i prevenciji dijabetesa. WHO je zauzela stav da se trebamo vratiti zdravoj prehrani i zdravom načinu života kako bi izbjegli pandemične bolesti.
Onda WHO izdati specijalne smjernice što se smije ili ne koje količine nego se aspartam uvrstiti na listu potencijalno kancerogenih?
Tijelo unutar WHO-a je Stručni odbor za istraživanje raka i bavi se procjenom razine dokaza, odnosno studija koje su se pojavile da bi rekli koliko je vjerojatno da nešto uzrokuje rak. Primjerice, veću razinu koje uključuje prehranu i životni stil. Veću razinu kancerogenosti ima noćni rad, noćne šihte. I ljudi to uzimaju zdravo za gotovo. Doista znamo neke mehanizme koji tome doprinose, ali ima i gorih stvari.
Ovo dobro dođe kao informacija da se osvijestimo, ali to ne znači nužno da će nam (dati opa) ni dozu niti učinka.
Zanimljivo je da WHO u skupinu 1, koja znači potencijalno kancerogen,stavila kobasice, špek, hrenovke, salama koje su u istoj grupi kao cigarete i azbest. To je grupa 1 - kancerogena, o tome se nikad ne razgovara?
Ne, zato što je meso nego što je procesuirano. Ako nešto ima u sebi akrilamide i ako jedem grickalice, kažu da u njima ima toga malo. Nije problem pojesti malo grickalicu ali ljudi rade to stalno misle da je to OK.
Je li problem crveno meso zato što je procesuirano i što ga previše jedemo svakodnevno?
Sigurno, pogotovo zato što je riječ o procesuiranim proizvodima koji imaju nitrite, a to su soli koje moraju biti unutra prisutni da bismo mikrobiološki zaštitili od problema. Ali za njih znamo da su uvjerljivo kancerogeni i na njih upozoravamo.
Je li gore jesti salame ili piti pića s ovim sladilom?
