Ovo je priča o jednom čovjeku čiji je glas govorio u ime milijuna - glasio je teaser za dobitnika Oscara 1982. godine, film "Gandhi" redatelja Richarda Attenborougha.
"Da bismo dobili nezavisnost, moramo pokazati da je zaslužujemo. Ako ostvarimo našu slobodu uz pomoć ubojstava i krvoprolića, ne želim imati nikakve veze s tim", govorio je u filmu glavni glumac Ben Kingsley, utjelovljujući indijskog vođu nacije.
Mahatma Gandhi, svojevrsna mjerna jedinica za mirotvorstvo, pet puta je bio nominiran za Nobelovu nagradu za mir, ali nikad ju nije dobio. I dok njega za to vjerojatno nije bilo ni briga, upravo bi primanje Nobela za mir moglo dijelom objasniti političko djelovanje aktualnog američkog predsjednika.
"Nikada mi neće dati Nobelovu nagradu za mir. To je šteta, zaslužujem to, ali nikada mi je neće dati", govorio je Donald Trump prošlog mjeseca pred izraelskim premijerom u Ovalnom uredu. Sjećate se, nakon toga je objavio da će pojas Gaze, mjesto gdje je ubijeno više od 50 tisuća Palestinaca, preuzeti Amerikanci, a žitelje raseliti.
"Završiti jedan rat tako da se nakon mjesec dana primirje raspadne, jer danas ne znam što se zbiva u Gazi, uz prijedlog da se isele svi koji tamo žive da bi se stvorila rivijera, nije osobito kvalificirajuće za Nobelovu nagradu. A rat i konačno rješenje u Ukrajini je još vrlo problematično", ističe povjesničar Tvrtko Jakovina.
Ali Trumpova fiksacija na Nobelovu nagradu nije od jučer - prije Ukrajine i Gaze, mislio je da ju zaslužuje još u prvom mandatu. Od prvog dana isto misle i njegovi najvjerniji pristaše. "On ne radi sve što radi zbog toga, ali bi jako želio dobiti priznanje. Htio bih dobiti takav službeni čin priznanja na globalnoj razini za sve ono što radi", kaže vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović.
I bio bi jubilarni peti, jer dosad su četvorica američkih predsjednika dobili Nobela za mir, prvi Theodore Roosevelt još 1906. za okončanje rusko-japanskog rata, pa Woodrow Wilson za doprinos kraju Prvog svjetskog rata i osnivanju Lige naroda. Onda je ju Jimmy Carter dobio 2002., davno nakon mandata, s tim da se vjeruje kako je dodjela njemu bila poruka tadašnjem predsjedniku W. Bushu za intervenciju u Iraku bez odobrenja UN-a. 2009. dobio ju je Barack Obama, nakon samo deset mjeseci mandata.
"Obama je dobio na lijepe oči, na samom početku, zahvaljujući njegovim početnim govorima, a onda rezultati nisu baš opravdali Nobelovu nagradu", kaže Tvrtko Jakovina.
Ili, kako je to Trump lijepo opisao u kampanji 2020.
"Ne govorim ovo zbog ega, ali nominiran sam za Nobelovu nagradu za mir… Kada je Obama preuzeo dužnost, rekli su da će mu dati Nobelovu nagradu za mir, a on je ustvari rekao: 'Što sam učinio? Nisam ništa učinio.' Osam godina, iskreno, nije ništa radio. A mi, mi smo toliko toga napravili!", govorio je Trump.
Neki stvarno jesu toliko napravili - među dobitnicima Nobela za mir su i velikani kao što je Martin Luther King, za njegovu borbu za prava crnaca, zatim Majka Tereza za pomoć ljudima koji pate diljem svijeta, pa onda Nelson Mandela za miran kraj apartheida i demokratizaciju Južne Afrike, a dobila ju je i pakistanska učenica Malala Yousafzai, sa samo 17 godina najmlađa dobitnica ikad, borila se za obrazovanje i prava djece.
Nobelov Odbor sada vjerojatno razmišlja tko što čini za djecu u Gazi.
"Odbor je lijevo-liberalno nastrojen i više voli kada se o miru razgovara, a Trumpova retorika je dosta oštra i kontroverzna. Stoga, mislim da mu za to neće dati, ali ako mu pođe za rukom s Ukrajinom, onda će ga doista morati ozbiljno razmotriti", smatra Vidmarović.
Neobično je, recimo, i da je 2012. Nobela za mir ni kriva ni dužna dobila Europska unija, štoviše tadašnji premijer Zoran Milanović bio je na ceremoniji u Stockholmu.
"S političarima je uvijek problem. Aung San Suu XY-i u Mianmaru je dobila Nobelovu nagradu, činila se apsolutna miljenica svijeta, a onda se sa svojim politikama kad je došla na vlast pokazalo da je ta odluka bila možda ishitrena i ubrzana, i da bi zapravo s političarima trebalo pričekati", zaključuje Jakovina.
Trump će čekati na Nobela sigurno do kraja mandata, ako ne i duže. Ove godine ima 338 nominiranih. Ako se pita kladioničare, uz Juliju Navaljnu i Juliana Assangea, Trump je među favoritima.
