Inflacija ne posustaje pa Europska središnja banka ponovno povećava kamatne stope. I kao da rast cijena i kamata nije bio dovoljan, globalno financijsko tržište tresu problemi banaka. Nakon dviju američkih, pred kolapsom je i jedna od najvećih švicarskih banaka. Trebaju li strahovati Hrvati?
Europska središnja banka gubi bitku s inflacijom. Iako su cijene energenata pale, cijene hrane i dalje rastu. Stoga iz Frankfurta stiže novo podizanje kamatnih stopa.
"Predviđa se da će inflacija predugo ostati pretjerano visoka. Upravno vijeće odlučilo povećati tri ključne kamatne stope Europske središnje banke za 50 baznih bodova kako bi osigurali što skoriji povratak inflacije na srednjoročni cilj od 2 %", rekla je Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke.
Novim povećanjem kamatnih stopa za pola postotnog boda Europska središnja banka je od prošlog ljeta kamatne stope povećala ukupno 3,5 postotna boda. No, Lagarde upozorava da su makroekonomske procjene napravljene prije nego su dvije američke banke bankrotirale, a jedna od najvećih europskih banaka Credit Suisse upala u teške financijske probleme zbog čega su joj dionice jučer pale čak 30 posto.
"Ta banka je ulazila u velike rizike, govori se tamo i o pranju novca, nije čistila svoje bilance desetljećima i doista je na rubu stečaja. Međutim, jučerašnje vijesti od švicarske središnje banke govore da bi mogla biti sanirana", rekao je Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Vijest da će nacionalna središnja banka s 50 milijardi franaka spasiti jednu od 30 najvećih svjetskih banaka umirila je tržište. Situacija se pozorno prati i u Hrvatskoj.
"Ne podcjenjujemo takve vijesti, ali isto tako gledamo gledamo situaciju na našem tržištu i u europskoj uniji i mislim da je situacija stabilna", istaknuo je premijer Andrej Plenković.
Propast velikih financijskih institucija rezultat je posebnih okolnosti, a komercijalne banke u Hrvatskoj posluju po drugačijim principima, umiruje direktorica Hrvatske udruge banaka.
"Stvarno nema razloga za brigu što se tiče bankarskog sektora. Bankarski sektor je visoko kapitaliziran. Stopa adekvatnosti kapitala je na razini 24,6, a minimum koji HNB zahtjeva je 10 posto", istaknula je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.
Situacija podsjeća na 2008. godinu kada su problemi američkih banaka uzrokovali probleme u cijelom svijetu. Ovaj put smo ipak malo sigurniji, misle i u oporbi.
"Postoje dovoljni mehanizmi da ne bi trebalo biti prevelike zabrinutosti", rekao je Siniša Hajdaš Dončić, saborski zastupnik.
"Kolika je izloženost drugih banaka u Eurozoni Credit Suisseu. To ne znamo. Realno, dok ne znamo nije panika", rekla je uz smijeh Sandra Benčić, saborska zastupnica.
Tako bi, prema mišljenju svih, Hrvatska trebala izbjeći probleme koje je imala u povijesti, a od kojih se oporavljala puno duže nego zemlje zbog kojih je u probleme i upala.
