Da se o izlasku na biralište, izbornim procesima, osobnim favoritima ili za i protiv apstinencije, počne pričati po hodnicima srednjih škola, i to u drugom ili trećem razredu - u ovom se trenutku čini nezamislivim. I to ne široj javnosti, nego upravo mladima. Gotovo svi koje smo u centru Zagreba pitali o spuštanju dobne granice za glasanje na 16 godina, bili su skeptični.
"Iskreno mislim da je to malo premlado, pogotovo u Hrvatskoj. Mislim da mladi sa 16 godina nisu dovoljno upućeni u politiku i zbivanja u državi. Ni s 20, a kamoli sa 16", rekla nam je Lucija. "Mislim da je 18 čisto dovoljna granica, da bi bio red da tako i ostane. Ima vremena za 16-godišnjake", kaže Vida.
Za zagovornike spuštanje granice za glasanje na 16 godina, da mladi ovako razmišljaju nije ništa neočekivano.
"I kada se donosila odluka da žene trebaju imati pravo glasa, i tu je bilo otpora. Da ste radili vox populi na tu temu, vjerujem da bi dobili protivljenje i onda. Ključno je, ustvari, stvaranje navike. Istraživanja pokazuju da ne postoji velika razlika između građanskih kompetencija sa 16 i 17 pogotovo, i onih sa 18. U svakom slučaju, mislimo da je dobro da se mladi uče da participiraju, da odlučuju o svojoj i sudbini zajednice, i to na najbolji način - izlaskom na izbore", kaže direktorica GONG-a Oriana Ivković Novokmet.
Tome se već uče Austrijanci gdje je dobna granica za izlazak na izbore spuštena na 16 još prije 16 godina, Grčka je uvela pravo da glasaju svi koji će u izbornoj godini navršiti 17, dakle i neki 16-godišnjaci, tu je još i Malta gdje na svim izborima glasaju 16-godišnjaci, dok u Njemačkoj oni imaju pravo glasati na europskim i lokalnim izborima, ali ne i parlamentarnim. "Cijela priča je dosta kontroverzna i diskutirana, osobno sam mišljenja da je dobro da mogu mlađi na izbore, ali i da je jako potrebno da se kroz obrazovanje u školi mladi pripreme za izbore", kaže nam zastupnik u Bundestagu Josip Juratović.
Kako u Njemačkoj, tako i u Hrvatskoj, za odluku o promjeni dobne granice za birače trebao bi širi politički dogovor. Od aktualne ekipe u Saboru, načelno za glasanje 16-godišnjaka je kompletna lijeva oporba, ali i Most, dok se predstavnici vlasti, dakle HDZ-a, o tome još nisu očitovali. A trebat će i njihovi glasovi jer je za promjenu Ustava potrebna dvotrećinska većina.
Prijeko potrebno bi bilo kvalitetno političko i građansko obrazovanje na razini cijele zemlje, udruge mladih vjeruju da bi možda upravo spuštanje dobne granice natjeralo državu da tome posveti odgovarajuću pažnju. "Mladi su pokazali kroz prosvjede za očuvanje planeta i okoliša da su svjesni, da im je bitno, da znaju što se događa. Smatramo da je krajnje vrijeme da oni dobiju priliku s obzirom da će oni najduže živjeti posljedice odluka koje sada donosimo", kaže glavni tajnik Mreže mladih Hrvatske Josip Miličević.
A da bi ih se natjeralo na birališta, mladima je potrebna i ekstra motivacija, čega je očito svjesna i omiljena Direktova zvijezda. Taylor Swift baš je neki dan pozvala svoje pratitelje na mrežama da se registriraju za glasanje, ishod je bio najviše novoregistriranih u jednom danu u zadnje tri godine. "Pokazala je publici koja je prati što znači biti građanka, a to je u najmanju ruku izaći na izbore", komentar je direktorice GONG-a.
Pa sada možemo čekati Severinu, Jelenu Rozgu, Gršu ili nekog drugog selebritija da u superizbornoj godini povuku sličan potez. Mladi će na njihov poziv na izbore sigurno prije pozitivno reagirati nego na ijedan predizborni spot.