Pokazali su mu granicu, dronove, termovizijske kamere i druge gadgete kojima se ista nadzire. I nakon što je sve vidio, a onda i čuo što su mu iz vrha policije imali za reći o suočavanju s ilegalnim migracijama, predsjednik države pred novinare je izišao s tezom da krijumčari kod nas prolaze lišo.
"Oni su od naših sudova kažnjavani smiješnim i prijateljskim kaznama. U zatvor praktički ne idu, iznimno se dosuđuju kazne zatvora. BLIC Stimulira se krijumčare da samo nastave jer ako te kazne s 2000 eura, to je sitan novac, u odnosu na zarade koje se ostvaruju", rekao je Zoran Milanović.
Tragom predsjednikove tvrdnje, provjerili smo kako stvari stoje na takvim predmetima najopterećenijem sudu, karlovačkom Općinskom, na kojem su od početka godine riješili 455 predmeta koji se odnose na krijumčarenje ljudi, i kako tvrde, većina okrivljenika trenutno je ili u istražnom zatvoru ili na izdržavanju kazne. 344 spisa još su u obradi, a kako je riječ o težem kaznenom djelu za koje je propisana kazna od jedne do osam godina zatvora, oni tvrde da mahom izriču kazne iznad zakonskog minimuma.
Krijumčari su ljudi koji dobro znaju rute i gdje na njima pokupiti migrante, pa ih za ogroman novac, često u nehumanim uvjetima, prevoziti do ili preko granice. Da su posljednjih godina, otkad je problem akutan, kazne za nezakonite migracije drastično porasle kaže nam pak Rafael Krešić, bivši sudac zagrebačkog Općinskog suda, danas odvjetnik. I to, kaže, posebno kod sudova u pograničnom području poput karlovačkog.
"Iskustvo nam govori da političarima i policiji su sve kazne, koje god bile izrečene, od bilo kojeg suda, preniske. Za ova kaznena djela, svaki praktičar će vam reći da su kazne relativno visoke, da su u rasponu kako zakon predviđa. Za teže oblike su u pravilu zatvorske, a kako se ovo kazneno djelo često događa i u sklopu zločinačkog udruženja, višegodišnje kazne zatvora nisu rijetkost", kaže Krešić i dodaje da se novčane kazne pritom mogu izricati samo kao dodatak zatvorskoj, "i to se u pravilu događa jer se radi o kaznenom djelu iz koristoljublja, i naravno da je ispravno onoga tko je protupravnu korist stekao nezakonito opaliti po džepu, da se tako izrazim".
Ove godine, što se migranata tiče, najviše ih je stizalo iz Afganistana, Turske, Maroka i Pakistana. Krijumčari pak stižu iz još raznolikijih zemalja. Uz naše, dominiraju državljani BiH, Srbije, Rumunjske, Moldavije, Ukrajine, ali čak i Indije, Egipta i Kine.
Inače, prema ljudima koji migrante svuda iskorištavaju jedan od predsjednikovih boljih frendova među političarima, povukao je neočekivan potez. Baš u Mađarskoj, koja je duž svoje granice postavila ovako visoke ograde s bodljikavom žicom, vlada Viktora Orbana odlučila je pustiti na slobodu više od 850 krijumčara ljudi, pod uvjetom da u roku od 72 sata napuste Mađarsku. Naravno, nije bilo moguće provjeriti jesu li doista napustili Mađarsku, a pogotovo jesu li se vratili svome poslu i nastavili švercati ljude diljem Balkana.
Ipak, za migrante, a onda i za krijumčare kao da je nastupila post-sezona, kako na ulasku, tako i na izlasku iz Hrvatske. Stanje na graničnim prijelazima naizgled je nepromijenjeno. Na malom prijelazu Harmica-Rigonce uredno se prolazi bez kontrole, doduše sa slovenske strane stoje policijska vozila koja onda eventualno zaustavljaju sumnjivce. Ali i policijski podaci govore o smanjenom priljevu, u listopadu u odnosu na rujan zabilježeno je 45 posto manje ilegalnih prelazaka granice, a u listopadu ove u odnosu na prošlu godinu čak je 51 posto manje ilegalnih prijelaza.
Ipak, političke okolnosti su takve da teme sigurnosti na granicama, krijumčara i migranata ne odlaze na zimski san.