Koja je razlika između uragana i onoga što se dogodilo jučer? Najbolje će reći znanstvenica koja je letjela u oko uragana. Gošća Direkta je lovkinja na uragane Željka Stone, hrvatska fizičarka, direktorica Centra za klimu i vodu na institutu New Mexico Tech koja radi na projektu istraživanja tropskih oluja, posebno uragana.
Koliko je oluja koja je jučer udarila Zagreb slična uraganu?
Dok sam to gledala, mislila sam da je to jako slično uraganu i po jačini i po brzini vjetra.
Vjetrovi su bili brzine i do 180 km/h, to bi bio uragan treće kategorije ili?
To je uragan 3. kategorije. Znači vrlo impresivno.
Je li moguće da se u Hrvatskoj dogodi uragan ili tornado?
Tornado da, uragan ne. On treba imati ocean s tom energijom. Kod nas se može dogoditi "medicane". On se može formirati iznad Mediteranskog mora i to bi bila mediteranska tropska oluja ili uragan. Prije par godina to se dogodilo kod Grčke.
Kolega Branko Grisogono lijepo je objasnio što se jučer dogodilo - bio je to mezoskalni konvektivni sustav koji se brzo premještao i u jednom dijelu razvio se u superseriju. To su superkumulonimbus - oblak koji se razvija vertikalno po cijeloj troposferi i do 13 kilometara.
Ima jake uzlazne struje, kad postaje superćelija, ulazna struja se počne rotirati radi smicanja vjetra iz okoline koji je jučer bio vrlo impresivan - pogledala sam Zagreb u podne par sati prije oluje. Kad se tako poklopi velika raspoloživa potencijalna energija radi velikih vrućina, plus takvo smicanje vjetra i mezoskalni konvektivni sustav koji protutnji, tada se dogodi oluja ovako velike jačine, vjetra i uz puno oborina. Na veliku sreću kratkog je trajanja.
Po čemu se superćelijske oluja razlikuje od druge ljetne oluje?
Ni po čemu i u osnovi fizike sve počinje jednako - vertikalno je to dizanje zraka. A ovisno o uvjetima okoliša, ona će se razviti jače ili manje.
Normalna ljetna oluja s pljuskovima i nešto tuče zapravo je slična stvar, samo se superćelija razvila jače.
DHMZ kaže da je ovo bila jedna od najjačih oluja i vjetrova izmjerenih u Zagrebu. Događa li se ovo jednom u 100 godina ili je to nešto na što se trebamo navikavati?
Dobro je pitanje i, nažalost, struka na to nema odgovor. Nemamo dovoljno mjerenja. Možda ćemo na to moći odgovoriti za nekoliko desetljeća.
Ovakvih oluja ima i po Europi, puno i po Americi. Je li to za Zagreb nešto to će se dogoditi jednom u 100 godina, teško je reći. Postoje dokazi o zatopljenju i klimatskim promjenama, a i znanost potvrđuje što se događa kad nam je toplije - da će oluje biti intenzivnije. Za uigrane znamo da ih neće biti više, ali da će biti intenzivniji te da će se sporije premještati. To znači da ćemo imati više oborina i štete.
Za naše područje - ovako nešto neće se dogoditi sutra ili prekosutra, atmosfera se primiri. Ali svakako je nešto što možemo očekivati, kao i tornada koja prate superoluje, superćelije.
U Hrvatskoj je danas glavno drugo pitanje, zašto nas nisu upozorili? Kako u SAD-u izgleda upozoravanje na uragan ili tornado? Koliko ranije se ljude upozorava i što se ljudima kaže?
Prvo da odgovorim o razlici između uragana i superćelije - uragan se puno sporije razvija i puno sporije dolazi prema području koje se moraju evakuirati. Uragani se istražuju desetljećima s nakanom da se ljude evakuira i kaže im se što trebaju napraviti i, nažalost, još uvijek neki ne slučaju.
Tornado i ovakva oluja kao u Zagrebu vrlo se brzo razviju, jako ih je teško prognozirati. Konvekcija je fizikalni proces koji mi najmanje razumijemo i najmanje ga znamo prognozirati.
Najbolje što se može gledati, a to je radio DHMZ, je gledati kakva je atmosfera, kakva je nestabilnost i gledati radar i kamo to dolazi.
Vaš posao je istraživanje uragana kako bi upozorili ljude na opasnosti, koliko se ovakva oluja može predvidjeti?
Za područje Hrvatske hoće li doći u Zagreb ili negdje drugdje, jako je teško znati dan ranije. Kad istražujemo uragane, znamo kad lupi u kopno, da će vjerojatno doći do tornada, bit će uragan praćen olujama kakvu smo vidjeli u Zagrebu.
Ali ona se jučer stvorila konvekcijom, stvori se niotkuda i jako je teško to predvidjeti. Voljela bih da ljudi prepoznati da se znanost trudi i da je ovo jako teško prognozirati. Kad je narančasti alarm upaljen, to znači da dolazi oluja, nemojte baš sjediti pod drvetom ili se voziti doma.
Što kažete na tumačenja da je kriv HAARP i ne priroda, nego čovjek?
Nemam naš neki dobar odgovor na to. Možda bih voljela da ljudi pročitaju novoizdanu knjigu o Joanne Simpson, prva meteorologinja koja je doktorirala u Americi i koja je 70-ih godina radila na tako nečemu ne bi li se pucalo (nešto) u oblake i napravile manje oborine. Mi danas nemamo ni blizu takve tehnologije, sve što smo do sad napravili pokazalo se da nema nikakvog smisla.
Ovdje postoji jako dobar sustav alarma i sustava koji javlja, postoji na radiju "bip-bip" ulazite u području gdje možda bude tornado ili jaka oluja. Zatvaraju se i fakulteti, to rade kod nas u New Mexicu, može (i u Hrvatskoj op.a) bolje.
