Manolićeva dugovječnost već je godinama tema u Hrvatskoj, mnogi se tome čude. A dugovječnost kao takva u zadnje vrijeme jedna je od najvažnijih tema u svijetu. Kako produljiti život, kako dulje ostati mlad i zdrav, kako doživjeti 120.: time se bave liječnici i znanstvenici i start-upovi, time su opsjednuti milijarderi. Prvi puta o tome će se razgovarati u Hrvatskoj, na prvom kongresu o dugovječnosti, čija je organizatorica liječnica Jeannette Gjurić, koja je gostovala u RTL Direktu.
Zanimljivo je da se time bavi cijeli svijet: ali u Hrvatskoj longevity dosad nije bio tema.
Institut Ruđer Bošković koji se time baci, tamo postoji jedan vrlo renomirani laboratorij za oksidativni stres. I kod nas se već o tome svemu raspravlja, a ne još na velika vrata, pa sam upravo iz tih razloga odlučila napraviti prvi hrvatski longevity simpozij.
Kakve će tamo biti teme, o čemu će se sve razgovarati?
Bit će mnogo tema, postoji 12 predavača – od nutricionizma, medicinskih tema, bit će prisutni i znanstvenici. Bit će zastupljeni i mladi ljudi koji su se educirali diljem Europe, napravili tamo doktorate i svejedno se vratili.
Ta bi tema trebala biti važna u Hrvatskoj jer mi imamo dosta staru populaciju, zbog čega ćemo imati problema.
Demografske statistike su nam dosta porazne i problem je najviše u tome što se želi postići da ljudi nakon 60-e imaju kvalitetan i zdrav život. Nije dovoljno da samo živimo do 120-e godine, a da smo teško bolesni, nepokretni. Cilj je da budemo uključeni u društvo i da imamo kvalitetan život.
Prehrana je važna
Ne postoji eliksir mladosti, ne postoji čarobna pilula, ali svejedno znanstvenici sada misle da je život već ovoj generaciji moguće produljiti do 120. godine. Kako?
Činjenica je da mi živimo sve dulje, postoje brojna istraživanja. Čarobna pilula još ne postoji, ali znamo, svi pričamo danas o tim plavim zonama gdje se proučavalo što ti ljudi koji dulje žive rade. To je svakako zdrava prehrana, adekvatno kretanje, i tu namjerno kažem adekvatno kretanje jer ako se preintentenzivno krećemo, stavljamo organizam u oksidativni stres. Tako se oslobađaju slobodni radikali i to onda opet šteti organizmu. Društveni život, uključenost starijih ljudi u život zajednice, to su sve jako bitni momenti.
Plave zone koje spominjemo – od njih možemo nešto naučiti. Što bi bila neka lekcija?
Danas jedemo puno premalo povrća, i tu je jako bitno da svi skupa budu informirani i educirani. Daleko od toga da je meso nezdravo jesti, ali ne u prekomjernim količinama. Preporuka je 2 puta tjedno. Treba se koristiti riba u prehrani.
Što Hrvati kada je hrana u pitanju rade krivo?
Procesuirana hrana je jako veliki problem jer tako uništavamo sve sastojke koji su jako bitni za naš organizam. Jedemo premalo povrća i jede se dosta tjestenine i kruha.
Tajna Manolićeve dugovječnosti
Vidjeli smo maloprije, Joža Manolić: nije pretjerivao u jelu i piću, više je gladovao nego bio sit..Je l to recept?
Umjereno gladovanje nije loše. To pokazuju sve studije do sada koje su se provodile. Mislim da je kod njega bilo još bitnije što on u prvih deset godina imao zdravu prehranu. Čitala sam da je ujutro jeo kašu od kukuruza, da je jeo fermentiranu hranu. Tu je bilo povrća, živjelo se u to vrijeme drugačije. Tih prvih 10 godina u razvoju djeteta su jako bitni, i tome se pridaje premala pažnja.
Jedna od glavnih stvari za dulji život je zdravlje crijeva, odnosno crijevni mikrobiom…?
Ja sam fascinirana crijevnim mikrobiomom, on je toliko bitan za naš život i naše zdravlje. 80 % imuniteta počinje iz crijeva, hormonalni sustav je uključen u rad crijeva, u crijevu se luče bakterije i neurotransmiteri. To je tolika jedna povezanost unutar organizma i tome bi trebali posvetiti puno veću pažnju, prvenstveno zdravom prehranom.
Jedna od tema o kojoj ćete razgovarati je utjecaj mentalnog zdravlja dug život…..
Pokazalo se da mentalno zdravlje igra izuzetnu ulogu – je li to ples, pjesma, je li to druženje u zajednici. Ali taj osjećaj sreće, lučenje serotonina to je strašno bitno. Htjela bih još spomenuti cirkadijalne ritmove – proces buđenja i spavanja, koji je današnjim načinom života dosta narušen. Trebalo bi se u određeno vrijeme, oko 10,11 sati pogasiti ekrane i spremiti u krevet.
