U kafićima su početne plaće od 800 do 1000 eura. Radi se osam sati dnevno s jednim slobodnim danom. Raditi se počinje odmah, a smještaj je osiguran.
Mi smo u potrazi za sezonskim poslom uvjerili se da se on mogao pronaći u nekoliko minuta jer svi, ugostitelji, iznajmljivači, hoteli, trebaju radnike. Domaći ne žele raditi jer su uvjeti bolji u inozemstvu, čak su i radnici iz regije sve manje željniji Hrvatske.
Mjesta popunjavaju Filipinci, Nepalci i Indijci.
Iz Indije je u Rijeku, preko agencije došao je mladi, školovani kuhar Sparsh Pathania. I ne namjerava se tako skoro vratiti kući.
"Viza mi je na godinu dana. Produžit ću je da radim više godina ovdje. U Indiji nije dobra plaća. U Hrvatskoj je euro.
Hrana u Hrvatskoj je jako različita, ali to je lak posao", rekao je Sparsh Pathaniadodajući da nema problem s jezičnom barijerom jer Hrvati pričaju engleski.
"U zimskim mjesecima imamo nešto manje nego obično, a u ljetnim mjesecima se broj popne i do četrdesetak stranih zaposlenika. Imamo dosta radnika koji nam se i sami javljaju, stranci. Nešto ih dolazi preko agencija", rekla nam je Ema Rendulić, voditeljica ugostiteljske grupacije.
I prošle godine su mjesta popunjena radnicima iz drugih zemalja. Tako će biti i ove godine. No, problem su radne dozvole.
"Na nivou cijele Hrvatske prošle je godine bilo izdano 124.000 radnih dozvola što je za 279 posto više nego u odnosu na 2019 godinu. Od toga je na sektor turizma otpadalo 32.000 radnih dozvola", pojasnila je Barbara Olenik Staničić, direktorica Službe za upravljanje ljudskim resursima, Jadran Crikvenica.
"Ali to je više zavisno od područja gdje se izdaju radne dozvole. Nije jednako na cijelom području Hrvatske. Tako da smo mi imali popriličnih problema, jako su nam kasnile radne dozvole, zato smo imali čak i neke neugodne situacije, odustajanje radnika", dodala je.
Ugostitelji kažu da postoji niz apsurdnih situacija u kojima neke policijske uprave za izdavanje radne dozvole uvjetuju i odsluženje vojnog roka. Očajni su, ne žele da se ponovi scenarij u kojem zbog nemogućnosti pronalaska kuhara ili konobara neki uopće nisu mogli raditi. Strani radnici su jedino rješenje.
"Jezik je velika barijera u našem poslu, bili bismo presretni kad bi se zaustavio odljev naših radnika u inozemstvo koji na svojevrstan način najbolje prezentiraju autohtoni proizvod. Netko iz Nepala i Indij ne može uz najbolju volju, prezentirati našu ribu, naša domaća jela", smatra Nikola Eterović, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja.
Plaće se kreću od tisuću eura na više. Ovisi o tipu restorana te radi li se o objektu koji poslužuje samo piće ili o ozbiljnijem restoranu.
U Njemačkoj je startna plaća oko 500 eura više, ali su bolji uvjeti. Sada se i to kod nas mijenja na bolje, no čini se da smo zakasnili, pa su svoju su šansu u Hrvatskoj, s punim pravom, ugrabili stranci.
