Ok, imamo njemačkog Leoparda, ali glavne zvijezde vojne izložbe u srcu Zagreba stigle su preko oceana. Većina izložaka ispred Arene američke je proizvodnje, i naveliko se koristi u Europi.
Tu je, recimo, Himars, američki višecijevni bacač raketa, trenutačno 20 takvih vozila sudjeluju u ratu na teritoriju Ukrajine, a osam takvih komada Hrvatska će dobiti 2027. Oklopnjaci Bradleyji su stigli početkom godine, ali okolnosti se sada mijenjaju. Pitanje je može li Europa bez američkih VBR-ova, može li bez američkih gusjeničara, kakvih samo u Ukrajini ima 300 u ovom trenutku. Kako, dakle, zamijeniti Bradleyje i sve drugo što smo dosad nabavljali od Amerikanaca.
Ovo je prvi sajam vojne industrije u Zagrebu u tim novim okolnostima, u kojima se Europa sprema za novo naoružavanje, za obrambenu Uniju nezavisnu od Amerike. Šefovi naših firmi u ovom su trenutku pomalo skeptični da Europa može odmah bez Amerike.
"Europa će teško, barem u kratkom vremenu, nadoknaditi ono što ima u Americi. I ne očekujem da će to ići lako, morat će se nastaviti određeni oblik suradnje s Amerikom", kaže Željko Pavlin, predsjednik Uprave HS Produkta.
"Momentalno ne, trebat će neko vrijeme uz velike investicije da bi se obrambena industrija u Europi mogla dići na razinu stvarnih potreba koje sad imamo", smatra pak Davor Petek, voditelj programa sigurnosti obrane u DOK-ING-u.
"Prije svega, mene interesira može li sustav osigurati da ja snabdijevam tu Europu", ističe Alojzije Šestan, direktor i suvlasnik tvrtke Šestan-Busch. Jer naše su se firme za puno poslova izborile same.
Kinezi prodaju svoje kacige s hrvatskom etiketom
Recimo, kacigu koju sada ima Hrvatska vojska, uz druge modele, firma Šestan Busch već sada izvozi u više od 70 zemalja svijeta. Naravno, s obzirom na novonastale okolnosti, na tome ne misle stati, a baš su danas doznali od ukrajinske delegacije da njihove proizvode Kina nudi pod svoje.
"Kina prodaje svoje kacige s našom etiketom, da je to velika kvaliteta Šestan Buscha, a kacige nisu kvalitetne. Upravo su nam sada ljudi iz Ukrajine to pokazali. To je naša borba, kako sada zaštititi svoj proizvod", kaže Alojzije Šestan.
Ima toga još - osječke inovatore iz Orqa tima u Direktu smo predstavili još 2018. godine, a danas su jedan od globalnih lidera u razvoju dronova na upravljanje iz prvog lica. A još važnije, jedini na svijetu, osim Kineza, rade kamere za dron. "Budućnost leži u tome da Europa ima sama svoje kapacitete za proizvodnju takvih komponenti, da ne mora ovisiti ni o kome drugome, i da se cijeli dron može proizvesti u Osijeku, u Slavoniji", kaže Domagoj Cah iz Orqe.
Suradnja s konkurentima
Neki dio od 800 milijardi eura, koliko Europa planira potrošiti na obranu, mogao bi tako završiti i u domaćim firmama. Uz puške i pištolje, u HS Produkt imaju i druge planove. "Da možda uđemo u suradnju s nekim sada i konkurentskim firmama, da se uključimo možda u neke firme koje rade granate ili streljivo, čega definitivno postoji manjak u Europi, pa da postanemo njihovi kooperanti", priča nam Željko Pavlin.
Faktor će biti i razvoj situacije u Ukrajini, gdje je sada, recimo, 69 DOK-ING-ovih robotskih sustava za razminiranje. "Sami vidimo da većina nacija unutar Europske unije kroz nacionalne budžete podiže dostupna sredstva, već intenzivnije komunicira s vojnom industrijom za neke dugoročne potrebe", kaže Davor Petek.
Uniforme, prsluci, kacige, čizme, puške, pištolji, dronovi - u MORH-u vjeruju da domaća industrija svega navedenog može proizvoditi i izvoziti puno više. "Rekli bismo da ovo izazovno vrijeme sa stajališta sigurnosti je dobro vrijeme za obrambenu industriju", zaključuje Ivica Grebenar, ravnatelj Uprave za naoružanje u MORH-u.
Pogotovo ako će europskim saveznicima Amerika doista do kraja okrenuti leđa.
POGLEDAJTE VIDEO: Najbolji tenk na svijetu prvi puta na hrvatskom tlu, Anušić najavio nova ulaganja u vojsku
